Sve veća upotreba pesticida

U nekim trgovinama prodaju se limuni čija kora nije za upotrebu jer sadrži određene kemikalije koje nisu jestive. Na pakiranju limuna u jednoj od takvih trgovina stoji natpis 'kora nije jestiva', stoga je ne treba koristiti, primjerice, naribanu za kolače.
Marijan Katalenić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ-a), kazao nam je da koru limuna, ali ni drugih agruma, prije svega naranči, ne treba stavljati u hranu, jer je ona tretirana različitim pesticidima radi sprječavanja kvarenja i smanjenja isušivanja.

Dodao je da takve vrste proizvoda moraju imati zaštićenu koru jednom vrstom voska, za koji se koriste dva insekticida. No, provodi se, kaže, stalni nadzor proizvoda na tržištu, od kontrole pri uvozu na graničnom prijelazu, što obavlja sanitarna inspekcija, do robe u trgovinama.
Katalenić posebno upozorava da se kora limuna, odnosno cijeli limun, ne stavlja u različite vrste sokovnika, jer onda i pesticidi završavaju u soku od limuna.
No, kako bi se stalo na kraj prekomjernoj uporabi pesticida, u novoj tehnologiji zaštitnih sredstava kod bilja koriste se, kaže, nova zaštitna sredstva, koja manje oštećuju gotovi proizvod.
U slučaju špricanog limuna riječ je o voću prve klase, koje je iz Španjolske uvezla jedna zagrebačka tvrtka.
U drugoj trgovini, limun također dolazi iz Španjolske, a na etiketi piše da je tretiran thiabendazolom i imazalilom, pesticidima protiv gljivičnih oboljenja u skladištima.

U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, koje je zaduženo za monitoring proizvoda na tržištu, kažu da je upotreba tih dviju tvari dopuštena u zemljama Europske unije, ali da njihovi ostaci u svim biljnim proizvodima ne smiju prelaziti maksimalne dopuštene količine pesticida (MDK), najviše zakonski dopuštene razine ostatka pesticida u ili na hrani za ljude ili za životinje.
»MDK za ostatke imazalila i tiabendazola na limunu iznosi pet miligrama po kilogramu proizvoda, no naglašavamo da se navedena vrijednost od pet miligrama odnosi na cijeli limun zajedno s korom, što znači da se prilikom analize proizvoda na ostatke pesticida laboratorijski odnosno analitički uzorak limuna priprema i od kore i od mesnatog dijela limuna«, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Jesu li količine pesticida ispod MDK može se utvrditi jedino laboratorijskom analizom koju provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Trgovci, pak, kažu da svaka kora voća i povrća, koja nije biološki uzgojena, nije jestiva. Uz to, limun može biti i alergent, koji izaziva svrbež.
Inače, u Hrvatsku se uvozi gotovo 60 posto limuna. Limun se najviše uvozi iz Maroka, Italije i Španjolske, iako bi se u slučaju većeg uzgoja, samo na Hvaru ili Visu, moglo proizvesti dovoljno limuna za domaće potrebe.

Pčele izumiru zbog pesticida

Prekomjernu uporabu zaštitnih sredstva (prije svega pesticida i herbicida) u uzgoju biljaka, prve u prirodi osjete pčele, koje su zbog toga počele masovno izumirati. Naime, pčele oprašuju 80 posto od stotinjak biljaka koje čovjek koristi. Pčele, koje su već nestale u većem dijelu SAD-a, ali i nekim dijelovima Njemačke i Francuske, zbog pretjerane uporabe pesticida zovu i »anđeli čuvari« poljoprivrede, ali i krhke eko-ravnoteže u prirodi.

Autor: Marinko Petković