Proljetna priprema višegodišnjeg nasada jagode

Proljeće je pravi trenutak da se nasadi jagode pripreme za period vegetacije i rađanje plodova. U kontinentalnim uvjetima, početkom ožujka, kada vrijeme to dopušta, treba pristupiti čišćenju jagoda, prihranjivanjui pripremi za sljedeći period.

Čišćenje nasada jagode

Tokom suvih i sunčanih dana uklanjaju se uvenuli listovi i njihovi ostaci, kao i lprezimljujući listovi. Potrebno je pažljivo ukloniti stare listove pazeći da se pri tome ne oštete grmovi jagode. Na ovaj način se osigurava bolja prozračnost grma jagode. Nakon kiše, voda na listovima će se brže osušiti i smanjit će se mogućnost pojave truleži, oslobađa se prostor za nove izbojke u grmu, a tlo će se prije zagrijati. Uklanjaju se stari listovi koji su uzročnici mnogih oboljenja i stvaraju se uvjeti za stabilne prinose i visoku kvalitetu plodova jagode.

Prvo je sa grma potrebno ukloniti sasušeno i oštećeno lišće, a na manjim nasadima i ukloniti iz grma pojedinačne izbojkei na taj način rasteretiti grm. Ukoliko ne uradimo proljetno čišćenje došlo bi do razvoja velikog broja cvijetnih drški što smanjuje kvalitetu plodova i prinos. Na jednom grmuse ostavljaju dva do četiri izbojka koji su najbolje razvijeni. Na ovaj način uspostavljamo stanje kao na početku prve godine plodonošenja. Ova operacija se izvodi oštrim nožem pazeći pri tome da ne dođe do oštećenja grmova koje ostavljamo da donesu rod.

Vrijeme čišćenja utječe na donošenje plodova. Treba računati da od trenutka čišćenja za oko dva i pol mjeseca počinje plodonošenje i da se na taj način može uskladiti termin čišćenja nasada i termin plodonošenja. Osim starih i oštećenih listova potrebno je redovno uklanjati i stolone. Uklanjane stolona je važna mjera kojom se prinos plodova jagode može povećati za 50 do 70% u odnosu na nasade gdje nije provedeno proljetno čišćenje. Na ovaj način se potiče bolji razvoj generativnih pupoljaka za sljedeću godinu i utječe na bolju rodnost.

Nakon čišćenja grmove je poželjno učvrstiti - pritisnuti kao kod sadnje da se ostvari bolji kontakt sa tlom, a mogu se i zagrnuti sa malo zemlje. Sav očišćeni materijal je potrebno iznijeti iz jagodnjaka da ne posluži kao izvor bolesti i štetnika. Danas se jagode najčešće uzgajaju na gredicama prekrivenim folijom ili su nasadi malčirani i nije potrebno okopavanje i uklanjanje korova. U nasadima u kojima tlo nije prekriveno potrebno je izvršiti i ovu operaciju.

Najbolje je jagode prihraniti prilikom sadnje

Nakon čišćenja potrebno je pristupiti gnojenju nasada, što je potrebno prilagoditi potrebama jagode koja u kratkom periodu formira adventivno korijenje, cvijetne i vegetativne pupoljke, stolone, odnosno ima vrlo dinamičan razvoj. Najbolje je jagode pognojiti prilikom sadnje sa kompostom čiji efekt traje četiri do pet godina, a poznato je da nasad jagode može trajati na istom mjestu četiri godine. Na ovaj način se najbolji može iskoristiti pozitivan efekat komposta. Količina komposta koju je potrebno primijeniti kreće se od 5 do 8kg/m². Za velike nasade se preporučuje napraviti analizu zemljišta i gnojiti nasade u skladu sa rezultatima.

Može se koristiti i otopinu gnojiva od životinja. Stajnjak od životinjskih ekskreta se otopi u manjoj količini vode tijekom pet do šest dana, a zatim se razblaži sa vodom u odnosu 1:10 i primjenjuje se u količini 3,6 do 6,8l/m² u ovisnosti o kvaliteti tla. Prednost ovakve primjene gnojiva je što je korijen jagode plitko razvijen i može brzo apsorbirati ovu otopinu. Mogu se koristiti i gnojiva od divizme, koprive, pepela (1 šalica pepela na 10l vode). Vrlo je važno da se ne forsira gnojenje nasada jagode. Ukoliko pregnojimo to će rezultirati formiranje velikog broja velikog lišća, a to nije cilj.

U periodu cvjetanja potrebna je zaštita od mraza

Potrebno je zaštiti jagodu u periodu cvjetanja od kasnih proljetnih mrazeva. U periodu početka cvjetanja jagode dobro je zasad jagode prekriti agrotekstilom ili napraviti niske tunele. Na ovaj način možemo zaštititi nasad i prve cvjetove jagode, koji donose najranije i najkrupnije plodove, a koji najčešće stradaju od kasnih proljetnih mrazeva. Cvjetovi jagode stradaju već na -2ºC. Nakon cvjetanja i plodonošenja treba nastaviti sa održavanjem nasada jagode i redovno uklanjati stolone.

Jagode su osjetljive na manjak, ali i višak vode

Jagoda je zbog plitkog korijena veoma osjetljiva na nedostatak vode, ali i na višak. Sa izbalansiranom vlagom tla raste kvaliteta nasada, kvaliteta i količina plodova. Tijekom zalijevanja ne treba kvasiti biljke, cvjetove i plodove, na taj način stvarimo povoljne uvjete za razvoj bolesti (trulež). U zasadu jagode postoji nekoliko perioda potražnje za vodom. Prvi takav period je pred cvjetanje i treba redovno, tijekom tjedana, nastaviti sa zalijevanjem u skladu sa vremenskim uvjetima i potrebama nasada.

Koje biljke štite jagode?

Proljeće je vrijeme kada i počinjemo sa zaštitom jagode. Vrlo se dobro pokazala sadnja bijelog luka u nasad jagode. Bijeli luk štiti jagodu od mnogih oboljenja i štetnika. Možemo izvršiti i tretiranja sa bakrenim preparatima (nakon čišćenja, a prije cvjetanja), zatim pripravkom od bijelog luka, surutkom i drugim sredstvima koja su namijenjena za tretiranje jagoda. Potrebno je vršiti i redovnu zaštitu od puževa.