Poticaji za maslinarstvo

Hrvatska ima oko pet milijuna stabala maslina na površini od 5500 hektara, koje su lani dale urod od 38.000 tona maslina, od kojih je dobiven 51 hektolitar ulja.
Prema procjenama maslinara, iako berba maslina i njihova prerada još traju, taj prošlogodišnji rezultat ove će godine biti slabiji do 30 posto jer su zbog suše masline slabije rodile posebice na kvarnerskom području te u nekim dijelovima Dalmacije i na otocima. Primjerice, na otoku Krku suša je pogodila masline u cvatu sredinom svibnja, kasnije ih je napala i maslinova muha, a dodatno ih je uništila tuča.
U četiri uljare na tom otoku prošle je godine prerađeno oko 1200 tona maslina, a ove godine preradit će se oko 300 tona maslina od kojih će dobiti gotovo 50.000 litara ulja. Inače, od 100 kilograma maslina dobije se od 18 do 20 litara ulja.
Kako nam je rekao voditelj maslinarstva i uljare »Kvarner« u Puntu Miljenko Parčić, puntarsko ulje ove godine ima od 0,2 do 0,3 posto slobodne masne oleinske kiseline, što je u kategoriji ekstradjevičanskog maslinova ulja, koje može imati do 0,8 posto te kiseline. Djevičansko maslinovo ulje sadrži od 0,8 do dva posto kiseline, a ono s više od dva posto kiseline je nejestivo.
Krčki, kao i drugi maslinari u Hrvatskoj, posljednjih godina masline daju na preradu odmah nakon berbe, i to djelomice zelene plodove, jer je to jedan od uvjeta da bi se dobilo kvalitetno ulje. U Hrvatskoj je posljednjih godina otvoreno oko 70 uljara u kojima se masline prerađuju hladnim prešanjem. Tako dobiveno ulje je zelenkaste boje i pomalo gorko, dok je starom tehnologijom prerade, uz upotrebu tople vode, ulje žuto-smeđe, uz nerijetko postotak kiseline veći od pet. Takvih uljara na našoj obali i otocima ima još četrdesetak, a u njih masline na preradu najčešće nose stari maslinari, koji prije prerade masline namoče i u more da bi iz njih sol izvukla vodu. Iz tako »prepariranih« maslina ne može se dobiti kvalitetno ulje. Najskuplje maslinovo ulje u Hrvatskoj je istarsko, koje se prodaje po cijeni od 140 do čak 300 kuna za litru; na kvarnerskim otocima ulje košta od 80 do 120 kuna, a u Dalmaciji od 50 do 80 kuna. Dalmacija daje 70 posto našeg maslinovog ulja, pa otuda i njegova niža cijena.
Hrvatsko maslinovo ulje je na visokoj je cijeni u Europskoj uniji, a posebice ono iz starih maslinika koji u zadnjih pedesetak godina nisu tretirani nikakvim zaštitnim sredstvima, kao ni tlo na kojem te masline rastu. Naime, u vrijeme socijalizma uzgoj maslina se smatrao »reakcionarnom« granom poljodjelstva, što je sačuvalo tlo i masline od »kontaminiranja« raznim kemijskim preparatima i umjetnim gnojivom. Doduše, maslinarstvo je kod nas i dalje uglavnom dopunska djelatnost, kao otprilike iznajmljivanje soba i apartmana turistima, ali se sve više naših ljudi odlučuje na ulaganja u maslinike i uljare jer potražnja za kvalitetnim maslinovim uljem raste.
Hrvatska vlada već godinama daje primamljive poticaje za podizanje novih maslinika i proizvodnju maslinova ulja, a do 2012. godine Hrvatska bi trebala imati 10 milijuna stabala maslina.
Treba imati na umu da se 90 posto maslinovog ulja na svijetu proizvede na Sredozemlju, i to od Kaira do Trsta. Najveći, europski ujedno svjetski proizvođači maslinovog ulja su Italija, Španjolska i Grčka, a primjerice, Tunis ima 56 milijuna stabala maslina, te godišnje izveze blizu 200 tisuća tona maslinovog ulja. Italija godišnje proizvede 800 tisuća tona maslinovog ulja, a k tome uveze još 200 tisuća tona, koje potom prepakira te izveze kao talijanski brand.
Maslinovo ulje ne proizvode mnogoljudne zemlje poput Kine i Rusije, koje su sve veće tržište za to ulje, a zanemarive količine proizvode Japan i SAD, u kojima se maslinovo ulje reklamira kao lijek.
Hrvatska ima niz domaćih autohtonih sorti koje daju ulje iznimne i osebujne kvalitete, ali u posljednjih dvadesetak godina u našoj zemlji zasađeno je najviše stabala talijanskih sorti, posebice Leccino i Pendolino. Da bi se izbjegla ta »talijanizacija« našeg maslinarstva, nužno je zaštititi domaće sorte jer je to uvjet za stvaranje domaćeg brenda.

Autor: Damir Herceg