AgroKlub.com

\

Šumarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Šumarstvo » Pitomi kesten na više od 135 tisuća hektara u RH

Pitomi kesten na više od 135 tisuća hektara u RH

Uzgoj kestena

Pitomi kesten na više od 135 tisuća hektara u RH

Datum: 28.10.2016. 13:30

Kategorija:

Šumarstvo

Svake jeseni pitomi kesten dobiva ogromnu pažnju zbog svojih ukusnih plodova. Ovo listopadno drvo, zaslužuje biti cijenjeno i zbog kvalitetnog drva, listinca i cvijeta od kojeg se dobiva visokokvalitetan med.

Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) raste u mješovitim bjelogoričnim šumama brežuljkasto-brdskog područja kontinentalnog dijela Hrvatske, u Istri i na otocima Krku i Cresu. Uloga kestena je višestruka: kvalitetno drvo, jestivi plodovi, med, ogrijev, listinac). Zbog svojih ukusnih plodova ne gubi popularnost, pa njegove šume svake jeseni obilazi najviše posjetitelja. U narodnoj medicini koriste se listovi kod liječenja katara dišnih puteva i kašlja hripavca.

Porijeklom iz Male Azije, pitomi kesten je na europskom tlu je oko 2.000 godina. U Europi postoji oko 500 sorata, a one se razlikuju po veličini plodova, masi, kemijskom sastavu i sadržaju šećera. Posebno se ističu maroni, vrlo ukusnih plodova i duplo veći od onih koji rastu u unutrašnjosti. Imaju veće zahtjeve za tlo, ali njihovo drvo ima bolju kvalitetu za razliku od običnog kestena. Najbolje sorte marona imaju plod promjera do 4 cm.

Značajna medonosna kultura

Listovi su veliki i sjajni, blago kožaste teksture, duljine oko 18 do 20 cm i širine oko 7 cm, zašiljenog vrha. Cvjetovi se pojavljuju u kasno proljeće ili ljeto, formirani u duge dlakave klasove. Kesteni se više oplođuju preko kukaca nego vjetrom. Cvjetove kestena u najvećoj mjeri oprašuju mnogi različiti kukci, a najpoznatije od njih su pčele. U kestenovim šumama one sakupe veliku količinu meda i polena. Plodovi pitomog kestena nalaze se u okruglastoj bodljikavoj kupuli. Sazrijevanjem ona puca na četiri režnja i plodovi lako ispadaju. Pitomi kesten je vrlo značajna medonosna kultura jer zbog svoje kasne cvatnje je jedini izvor peluda i hektara.

U Hrvatskoj je rasprostranjen na površini većoj od 135.000 ha. Pitomi kesten je raste na toplijim mjestima viših brežuljkastih položaja (od 200 do 600m). Preferira duboka, rahla, svježa i plodna tla. Uspijeva na kiselom tlu (pH 4-5). Idealni mu je mehanički sastav tla kod pjeskovite ilovače. Ne podnosi tlo koje sadrži više od 8% vapna. Kesten je biljka umjerene vlage zraka i tla, pa mu iz tog razloga pogoduju krajevi s većom količinom oborina bez dugih ljetnih suša. Uspješno raste na položajima zaštićenima od vjetra. Kao heliofilna vrsta, pitomi kesten preferira južne ekspozicije terena ovisno o geografskom položaju. Uz svjetlost, važna mu je i toplina, uz prosječnu temperaturu od 11°C do 15°C, te uz minimalnu temperaturu od -26°C i maksimalnu od 37°C.

Kesten za dobivanje ploda i drva

Kesten se uzgaja kao visoka šuma za dobivanje ploda i drva. Za dobivanje ploda preporučuje se razmak od 10 m između stabala koja formiraju veliku, zaobljenu ili kišobranastu krošnju dobro osvjetljenog ruba. Takav uzgoj kestena zahtijeva vrlo pažljivu njegu.

Pitomi kesten može se razmnožavati sjemenom ili cijepljenjem. Plodove pitomog kestena može se posijati odmah nakon što sazriju. Sijati u hladno klijalište. Sjeme mora biti zaštićeno od miševa i vjeverica. Sjeme ima kratku dugovječnost i ne smije se osušiti. Može se spremiti na hladno mjesto, primjerice u hladnjak, na nekoliko mjeseci kako bi se zadržala vlaga ali je potrebno često provjeravati znakove nicanja. Sjeme bi trebalo isklijati u kasnu zimu ili u rano proljeće. Mala stabla kestena su vrlo snažna te im nije potrebna potpora za rast.

Ako se sije direktno na otvorenom, biljke trebaju rasti na jednom položaju na jednu do dvije godine prije presađivanja na željeno mjesto. Ako se uzgaja u posudama, biljke se može smjestiti na željeno mjesto u ljeto ili u jesen, ali moraju biti zaštićene od hladnoće u prvoj godini uzgoja. Za uzgoj podloge za cijepljenje, sjeme se sije u posude u zaštićenom prostoru. Koristi se se supstrat pomiješan sa šljunkom, a sjeme proklije za 4 do 6 tjedana.

Liječi mnoge bolesti

Plodovi se mogu jesti sirovi ili kuhani, no okus je ukusniji kuhan ili pečen. Plod je bogat ugljikohidratima, a može se i sušiti i usitniti te se koristiti kao brašno za kruh, pudinge i zgušnjivač za juhe. Prženi plodovi mogu biti zamjena za kavu. Plodovi se koriste u prehrani, proizvodnji slastica, pudinga i kolača.

U plodu pitomog kestena najveći je sadržaj škroba (44%), zatim šećer, bjelančevine, masti, vitamin B1, vitamin C, te minerali kalcija, fosfora, kalija, željeza.

Iako je kesten popularniji za prehranu, listovi kestena i kora su jako dobar izvor tanina i oni imaju adstringentno svojstvo. Osim toga, listovi i kora pomažu u iskašljavanju i pri snižavanju temperature. Sakupljaju se u lipnju ili srpnju te se mogu koristiti svježi ili sušeni. Čaj od listova kestena koristi se za liječenje suhog kašlja i drugih problema respiratornog sustava. Listovi se mogu u koristiti kod liječenja reume, čime se ublažuju bolovi u nižem dijelu leđa, te za opuštanje mišića i zglobova. Med pitomog kestena je izrazite ljekovitosti, pomaže kod gastritisa, štiti jetru te poboljšava cirkulaciju. Ulje iz ploda ima medicinsku primjenu kod liječenja bolesti probavnih organa.

Drvo kestena je kvalitetan građevni materijal zbog svoje dugotrajnosti. Od njega se može proizvesti namještaj, bačve, iverice, ograde i krovne grede. Zbog visokog sadržaja taninskog ekstrakta, koristi se u kemijskoj industriji za proizvodnju tanina. Pitomi kesten zbog lijepog drva, cvijeta i ploda te habitusa, često sudjeluje u uređenju vrtovima i parkovima.

Rak kestena

Bitan problem u uzgoju je rak kore pitomog kestena. U Europi poznata još od 1938., a kod nas 1955. te se otad proširila na cijelu populaciju pitomog kestena u Hrvatskoj. Rak uzrokuje gljiva Cryphonectria parasitica (Murr.) Barr., koja uzrokuje sušenje kore i propadanje stabla. Njezine spore se oslobađaju za vlažna vremena, a prenose ih vjetar, kiša, kukci, ptice i čovjek. Za zarazu ovom gljivom potrebno je ulazno otvoreno mjesto u kori.

Kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus), nova je invazivna vrsta u Hrvatskoj. Prenesena je iz Kine u Italiju 2002., a u Hrvatskoj je locirana prvi put 2010. na području Lovrana. Ona spriječava razvoj izbojaka te ometa plodonošenje pitomog kestena.

Kesten

Kesten

Kesten ili 'žir bogova' ima plod koji spada u nutritivno... Pročitaj više »

Foto: bigstockphoto.com, ejshu

Broj pregleda članka: 4426; Uspješnost članka: 224.3

Tagovi: Med, Pčelinja paša, Pitomi kesten, Rak kore, Hortikulturna uloga, Kvalitetno drvo, Liječenje reume, Adstringens

Ključne riječi članka: pitomi, kesten, na, vise, od, 135, tisuca, hektara, u, rh, kestena, kesten, pitomi, pitomog, plodovi, sjeme, listovi, ploda, hrvatskoj, mjesto, koristiti, liječenja, raste, plodova, dobivanje, pitomi kesten, pitomog kestena, dobivanje ploda, značajna medonosna kultura


Martina Režek

Svi tekstovi autora

Autorica Martina Režek

Martina je magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a cilj joj je usavršavati se na području znanosti u poljoprivredi.