Uzgajivači za odgodu Zakona o dobrobiti životinja

Hrvatska se prilagođava europskim pravilima na svim poljima, a jedno od najvećih vezano je uz proizvodnju hrane. Ove će se godine hrvatski stočari, posebice manji, naći na velikim mukama, jer trebaju uvjete držanja životinja prilagoditi novim, strožim pravilima, što zahtijeva i znatne investicije, za koje oni jednostavno nemaju novca. Zbog toga, mnogi već sada najavljuju odustajanje od daljnje proizvodnje, a nedavno je prema resornom ministarstvu upućen i zahtjev za odgodu primjene novih pravila, kako bi stočari imali vremena za prilagodbu.

Zbog novog zakona, mogli bi ostati bez najmanje 450.000 nesilica

Bjelovarska tvrtka Gala, koja u obogaćenom ili baterijskom uzgoju danas ima šest objekata sa 193.536 nesilica i godišnje proizvede oko 50 milijuna jaja, čak 300 po kokici, europsku je zadaću koju svi hrvatski proizvođači moraju ispoštovati do 1. srpnja, osigurali su i više od potrebnih 750 cm² kaveza po kljunu, piše Večernji list.

Gala je naša prva prehrambena tvrtka koja je za ulaganja od 4,4 milijuna eura, oko 22 eura po nesilici, povukla dio sredstava iz europskog fonda IPARD. Prva je u Hrvatskoj dobila i okolišnu dozvolu. Između trgovaca koji traže jeftinije dobavljače i loše poljoprivredne politike, koju prati nelikvidnost i nerazumijevanje bankara, najpogođeniji su stočari, a među njima i peradari. Svako četvrto jaje, oko 140 milijuna jaja godišnje, daju državi. Krajem 2013. godine, 96 proizvođača s čak 1,27 milijuna nesilica bilo je “neusklađeno” s EU, a kako rok od 1. srpnja istječe uskoro, mogli bi ostati bez najmanje 450.000 nesilica koje se neće uskladiti s novim zakonom.

Ulaganja su najmanje 15 do 20 eura po kljunu. No, ozbiljnim proizvođačima s više od 40.000 nesilica predstoje i dodatna ulaganja, u okolišne dozvole, zbrinjavanje gnojiva i skladištenje po nitratnoj direktivi, što početnu svotu povećava i 30 posto. Poticaja nema, a dok EU svojim proizvođačima daje barem indirektne potpore pogonima za bioplin, zbrinjavanjem nusproizvoda ili pogonima za proizvodnju električne energije iz fotonapona, hrvatski su peradari, osim proizvođača 3.500 zagorskih purana i 1.500 kokoši hrvatica, prepušteni sami sebi.

Apel stočara za odgodu primjene Zakona o dobrobiti životinja

Trenutna situacija stočarstva daleko je od idealne, a teško se može predvidjeti kako će u konačnici primjena zakona utjecati na razvoj stočarstva u ovim krajevima. Veliki gospodarski sustavi kao što su Agrokor i Belje, investirali su kroz odgovarajuće investicijske fondove te su stvorili preduvjete za adekvatnu primjenu zakona. Oni su ušli u taj segment proizvodnje pripremljeni, a kvalitetna razvojna politika i kalkuliranje kvalitete dovelo ih je do uspjeha.

Problemi su evidentni i u svinjogojskoj proizvodnji gdje rasplodnu krmaču ne možete držati u boksu već ona mora imati jedan prostor u kojem mora imati slobodu kretanja. Problem će biti kod primjene Zakona na malim obiteljskim gospodarstvima. Također, tu je i zaštita od nametnika. Mali proizvođači suočili su se s leukozom, neočekivanom bolešću koja se pokazala pogubnom za proizvodnju. Dobavljači su u tom slučaju bili veliki sustavi s razvijenom govedarskom proizvodnjom. Testovi na bolest Aujeszkog dovele su do zabrane izvoza, a simbolične naknade koje dobiju proizvođači ne znače puno. Matična stada su uništena, a uz pomoć suradnje ministarstva i lokalnih samouprava tim ljudima se treba pomoći i na taj način zaustaviti negativne trendove u stočarskoj proizvodnji, kaže Ernest Nad. Ipak, rijetko se tko nada pozitivnom ishodu.

Foto: depositphotos.com