AgroKlub.com

\

Seoski turizam

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Seoski turizam » Prvo etno-eko selo u Dalmaciji

Prvo etno-eko selo u Dalmaciji

Seoski turizam

Prvo etno-eko selo u Dalmaciji

Datum: 30.07.2009. |

1

Kategorija:

Seoski turizam

Posljednjih godina na području Splitsko-dalmatinske županije uočena je ekspanzija seoskih turističkih gospodarstava, a brojni turisti (domaći i strani) obilaze zavučena mjesta Dalmatinske zagore. Boravak u starim kamenim kućama, na seoskim imanjima, korištenje predmetima koji su davno izbačeni iz upotrebe, susreti sa životinjama koje se u gradovima mogu vidjeti samo u knjigama - izazov su izletnicima, uz naravno nezaobilazni kruh ispod peke, janjetinu s ražnja i mnoge druge delicije ovog kraja..

Obitelj Škopljanac iz Radošića, istinski zaljubljenici u tradiciju i kraj iz kojeg potječu, još prije 16 godina dosjetila se kako bi upravo seoski turizam mogao biti jedan od vodećih turističkih aktivnosti. Prionuli su poslu, obnavljajući prvo svoju djedovinu, da bi na koncu svoje imanje proširili na još dvadesetak kamenih kućica koje danas čine prvo Dalmatinsko etno-eko selo.

Stari predmeti i narodne nošnje


Marko Škopljanac, najmlađi član ove vrijedne obitelji, nije zaljubljenik samo u kamene kućice. Njegov interes za predmete kojima su se služili njegovi djedovi i narodne nošnje koje su odijevale bake, rezultirao je danas impozantnom brojkom od čak 750 eksponata iz različitih krajeva Dalmacije koje je izložio u kamenim kućama svoje obitelji, svojevrsnom muzeju Dalmatinske zagore.

- Nema zaseoka u Dalmaciji u kojem nisam bio, niti vrata na koja nisam zakucao u potrazi za starim predmetima. Ljudi kao da su čekali da se napokon pojavi netko tko će te njihove zaboravljene predmete zbrinuti i sačuvati - kaže nam ovaj 35-godišnji mladić koji se može pohvaliti s čak 45 dobro očuvanih narodnih nošnji.

Veliki interes turističkih agencija


Na njegovom obiteljskom gospodarstvu boravili su do sada mnogi: političari, estradnjaci, glumci, konzuli, sportaši i umjetnici, no često mu dolaze i djeca iz škola i vrtića diljem Hrvatske. Turističke agencije pokazuju golem interes, a obitelj Škopljanac ima potporu i Splitsko-dalmatinske županije, okolnih gradova i općina te resornog ministarstva.

Njegov objekt još uvijek je zatvorenog tipa, a goste obitelj Škopljanac prima samo po narudžbi. Osim domaće spize i oku ugodnog krajolika, posjetiteljima nude niz zanimljivih mogućnosti. Mogu se tako okušati u košnji i oranju, slikati s divljim zečevima i domaćim životinjama ili pak odjenuti narodnu nošnju. Uskoro će Škopljanci graditi i mlinicu za mljevenje brašna, a već su nabavili pet konja za jahanje, renovirali nekoliko apartmana, izgradili terene s ljuljačkama, zogovima za balote i brankama za nogomet. Sve to bi na koncu, zajedno s konobama, pušnicama i kućama s kominom u kojima ugošćuju posjetitelje tvorilo cjelinu koju već sada s ponosom mogu prezentirati kao autohtoni hrvatski proizvod.

U Radošiću obnovljeno cijelo kameno selo, a gosti jedu i piju kad žele i što žele.

Turistički ruralni, etno-eko i rekreativni kompleks obitelji Škopljanac u zaseoku Škopljanci sela Radošić u općini Lećevica kraj Splita, prostire se na površini od čak 300 tisuća četvornih metara, u čijem je središtu obnovljeno dalmatinsko selo sa 20 kuća. Od tih kuća bit će tri konobe, a u jednoj od njih je etno zbirka. Druge konobe su opremljene suvremenim sadržajima: centralno grijanje, klimatizacija, projekcija videa sa TV plazmom i stereo ozvučenjem. U jednoj konobi koju smo posjetili ima oko 150 eksponata iz dalmatinskog podneblja.

Riječ je o najvećem, a zahvaljujući borbama bikova, seoskoj olimpijadi i izboru najljepše djevojke Dalmatinske zagore u narodnim nošnjama za vrijeme tkz. 'Ivanjske noći', najpoznatijem turističkom kompleksu te vrste u Hrvatskoj. Osim navedenog, gostima mogu prezentirati sviranje na guslama i diplama te pjevanje gange, rere, ojkavice, treskavice, suke i sve napjeve Dalmatinske zagore. Imaju KUD 'Ognjište' – Radošić, čiji je predsjednik gospodin Marko Škopljanac. KUD broji oko 20-tak članova koji sa svojim plesnim točkama nastupa po raznim folklornim manifestacijama.

Sve poslove obavljaju i vode Marko Škopljanac, njegovi majka Marica, otac Božo i brat Ivan, no u špici sezone povremeno moraju zapošljavati i do 200 sezonskih radnika. Naime, samo na njihovu bikijadu dođe i do 20.000 posjetitelja.

Osim obnovljenog kamenog sela, njihov kompleks obuhvaća šumu hrasta medunca koja je zaštićena kao spomenik prirodne baštine RH, etnografski zavičajni muzej sa 45 izvornih narodnih nošnji Dalmatinske zagore i 750 originalnih uporabnih seoskih predmeta, alata i posuđa. Tu su razne farme: krava, magaraca, peradi, farma za uzgoj divljih zečeva, sada se radi stanište za divlju svinju i jelena Lopotara kako bi se sve to moglo prezentirati gostima i proširila turistička ponuda.

Tu je prostor za šetnju, rekreaciju, odmor i ruralni team building, tereni za nogomet i košarku te prostor za piknik u prirodi. U središtu sela, čije su kuće obnovljene i do najsitnijih pojedinosti, izvorno rekonstruirane pod stručnim nadzorom Konzervatorskog odjela u Trogiru – Ministarstva kulture RH, nalazi se pučki restoran, a hrana se priprema prema izvornim receptima u pravoj dalmatinskoj kužini i kominu. Uz njih je i izvorna kutlača - kuća za pečenje rakije.
Obitelj Škopljanac je pionir ruralnog i etno turizma u Dalmatinskoj zagori. Počeli su još 1987. godine. Gostima se nude specijaliteti ispod peke i s ražnja, domaći sir, domaće maslinovo ulje, kruh ispod peke, pršut, pečenica i kulenica, kaštradina i divljač, a posebno su popularne domaće juhe.

Zanimljivo je da goste u ruralnom kompleksu u Škopljancima ne poslužuju konobari.
Naime, obitelj Škopljanac razvila je specifičan odnos s gostima koji nisu više gosti kada dođu k njima,. Sve im je otvoreno, sve je dostupno, sami se služe, jedu i piju što žele, kada hoće i gdje hoće. U Radošić na ekskurziju dolaze škole iz cijele Hrvatske. Prilikom posjete i obilaska obiteljskog gospodarstva Škopljanac djeca plaćaju promotivnu cijenu od 10 kuna, a ako plate 20 kn - tada dobiju 'fritule' i sok u neograničenim količinama, tako da se u zadnje vrijeme obitelj Škopljanac bazirali na izletnički seoski turizam. Nekadašnje staje, pojate i seoski gospodarski objekti pretvoreni su u ugodne objekte za noćenje i odmor.

Sve je to daleko svega 15 kilometara od Kaštela i dvadasetak minuta voženje od Splita ili Šibenika.

Nema djece, ali se čuje dječji plač

Budući da je osnovna škola zatvorena, obitelj Škopljanac je u etno-eko selu napravila program za djecu tako da se čuje plač 'dice' te tako imaju skoro svaki dan dva do tri autobusa predškolske i školske djece koji dolaze na jednodnevne izlet sa područja spitsko-trogirskog bazena. Što se tiče gostiju, oni se ponovo vraćaju i dovode svoje prijatelje, tako da je usmeno reklamiranje najbolje i najisplativije.

Autor: Ivan Marjanica

Broj pregleda članka: 21111; Uspješnost članka: 1131.55

Izvor: Zemlja & znanje

Tagovi: Seoski turizam, Etno-eko selo

Ključne riječi članka: prvo, etno, eko, selo, u, dalmaciji, škopljanac, dalmatinske, obitelj, zagore, gostima, još, dolaze, domaće, interes, prezentirati, radošić, seoski, kućama, turističkih, ispod, svoje, marko, obitelji, obitelj škopljanac, dalmatinske zagore, marko škopljanac, ispod peke, splitsko dalmatinske županije

Komentiraj




Vaši komentari - Prvo etno-eko selo u Dalmaciji

Ivica Leo Saric

Ivica Leo Saric, 14.03.2013.

jadan je onaj ko nema selo, fala bogu ja i moja obitelj imamao i nadmase dacemo nesto slicno uspjeti napraviti u buducnosti, obitelj Skopljanac sve najbolje .....

+2

AgroKlub pretraga

Ključne riječi:

Poredaj po:

 

Vaša pretraga obuhvaća 14596 članaka, 16576 slika i 703 videa s AgroKlub.com.