Nakon češnjaka - potiču uzgoj zelenog graha!

Proljeće, polovica ili kraj svibnja, najbolje je za sadnju graha, iznimno korisne i upotrebljive namirnice koja se u većini slavonskih domaćinstava kuha najmanje jedanput tjedno, i to na razne načine. Nažalost, do štednjaka i stolova naših domaćinstava ponajviše dolazi grah uvezen iz Kine, Kanade, SAD-a ili neke druge zemlje, dok je domaćeg graha u hrvatskim loncima jako malo.

Dodijeljeno 2,5 tone sjemena graha

Kako bi se takvo stanje ipak promijenilo, a svi preduvjeti za to postoje, Vukovarsko-srijemska županija odlučila je nakon poticanja proizvodnje češnjaka, potaknuti i uzgoj graha te je tako dvadesetorici novih proizvođača te povrtlarske kulture podjeljeno oko 2,5 tona sjemena graha uz uvjet da kada grah poberu vrate istu onu količinu koju su dobili kako bi je zadužili drugi proizvođači.

"U Vukovarsko-srijemskoj županiji grah se proizvodi na oko stotinjak hektara što nije malo, ali s obzirom da znamo koliko ga se uvozi, nismo zadovoljni s tolikim površinama", kaže vukovarsko-srijemski pročelnik za poljoprivredu Andrija Matić dodajući kako će svi oni koji su se odlučili preuzeti sjeme graha imati na raspolaganju besplatnu stručnu potporu i pomoć županije.

Konkurentnost u količini

Prema njegovim riječima, namjera je županijskih vlasti sve male proizvođače povrtlarskih kultura organizirati u posebu proizvođačku organizaciju koja bi, između ostaloga, proizvođačima osiguravala i tržište za plasman proizvedenih povrtlarskih kultura. "Prije desetak dana bili smo u distribucijskom centru Zagrebačke županije koji voćem i povrćem opskrbljuje najveće trgovačke lance u Hrvatskoj. Plasman nije upitan. Pitanje je samo na nama da odredimo koliko tona možemo ponuditi da bi zainteresirali trgovačke lance, jer s malim količinama njima se ne isplati poslovati", navodi Matić dodajući kako grah ima sreću što je proizvod koji je lako čuvati i transportirati te problema ne bi trebalo biti s njegovim plasmanom.

Otpornost i visoki prinosi

Mara Čuljak, predsjednica Udruge Češnjak iz Cerića koja operativno provodi podjelu sjemena graha zainteresiranim vukovarsko-srijemskim poljoprivrednicima podsjeća kako su i češnjak i grah povrtlarske kulture, a što se tiče samog graha riječ je o autohtonoj povrtlarskoj kulturi koja u pravilu daje visoke prinose. "U Hrvatskoj imamo proizvodnju graha trešnjevca i vrlo sličan proizvod se uvozi izvana, ali ni izbliza kvalitetan kao domaći grah. Zeleni niski grah je izrazito prepoznatljiv za ovo naše podneblje, i istočne i zapadne Slavonije. Već se udomaćio i stvorio otpornost na dobar dio bolesti i štetnika", navodi Mara Čuljak dodajući kako svi zaintersirani proizvođači za uzgoj graha mogu dobiti sjemena za najviše hektar obradivog tla.

Povrtlarstvo je novo ratarstvo

Među zaintersiranim vukovarsko-srijemskim proizvođačima graha našao se i Ivan Kujundžić iz Ilače koji se s ratarstva preusmjerio na povrtlarstvo. "Ove godine ćemo povećati povrtlarsku proizvodnju jer se pokazala uspješnijom od ratarske. S slavonskim grahom smo krenuli prošle godine kada smo zasijali pola hektara, a ove godine planiramo ići na hektar i po i nadamo se dobrom urodu", kaže taj poljoprivrednik. Sličnog su mišljenja i ostali poljoprivrednici koje smo zatekli okupljene ispred Poljoprivredne zadruge u Ilači. Svima je njima ratarskih kultura već dosta te poljoprivrednu opstojnost pokušavaju pronaći u povrtlarskim kulturama. Je li zeleni grah je jedna od njih, znati bi se trebalo već ove jeseni.

Foto: depositphotos.com, @cataplines1