Poljoprivrednici konačno sigurni

Nakon dvadeset i tri godine od Domovinskog rata i šesnaest godina od početka razminiranja, u Vukovarsko-srijemskoj županiji više nema minski sumnjivog poljoprivrednog zemjišta. Posljednji hektari poljoprivrednog zemljišta razminirani su ove jeseni kod Ostrova, i to sredstvima prikupljenim na prošlogodišnjoj gala večeri Američke gospodarske komore u Hrvatskoj.

"Završeno je u cijelosti razminiranje poljoprivrednih površina u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a plan je da do kraja 2015. godine ta hrvatska županija bude i godine posve očišćena od mina", kaže zamjenik ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) Miljenko Vahtarić. Prema njegovim riječima, za razminirati je u toj župniji preostalo još 14 hektara minsko sumnjivog područja, a riječ je o šumskim površinama.

55 % minski zagađenih područja čine oranice

Prema riječima zamjenika vukovarsko-srijemskog župana Zdravka Kelića, kada je 1998. godine razminiranje na krajnjem istoku Slavonije počelo, bilo je 120 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora, a u čišćenje od mina utrošeno je oko 700 milijuna kuna. Inače, u strukturi površina zagađenih minsko eksplozivnim sredstvima u Republici Hrvatskoj najviše sudjeluju šume s 67%, slijede poljoprivredne površine s 19%, te makija i krš sa 14%. Unutar poljoprivrednih površina 55% su oranice, a ostatak livade i pašnjaci.

Najviše minski zagađenih šuma su one kojima gospodare Hrvatske šume. Na takvim područjima je onemogućeno korištenje šumskog dobra u proizvodnim djelatnostima, što je direktan godišnji gubitak od cca 30 milijuna EUR-a. Mjere u cilju provedbe zaštite šuma, u kojima se posebno ističe protupožarna zaštita, ili su u cijelosti onemogućene, ili je njihova provedba ispod potrebne razine. Kada je riječ o poljoprivrednim površinama, procjenjuje se kako su i tu milijunsku gubici zbog nemogućnosti obrađivanja, a u gotovo svim županijama zagađenim minama, nema ni mogućnosti za kvalitetnijom stočarskom proizvodnjom zbog velike površine minski zagađenih livada i pašnjaka.

Minski sumnjiva površina na prostoru Republike Hrvatske iznosi 553,31 četvornih kilometara kao rezultat aktivnosti humanitarnog razminiranja i općih izvida. Minski sumnjivo područje obuhvaća 10 županija, 81 grad i općinu koji su zagađeni minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima. Pretpostavlja se da je minsko sumnjiivo područje zagađeno s oko 64.400 mina, a mogućnosti postojanja mina svjedoči i postavljenih više od 12.852 oznaka upozorenja na minsku opasnost. Do kraja iduće godine, tih oznaka više ne bi trebalo biti u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Jedan veliki posao time bi u najistočnijom hrvatskoj županiji bio priveden kraju, a stanovnicima te županije omogućeno nesmetano kretanje bez bojazni od mina i svih opasnosti i ograničenja koje one nose sa sobom.

Foto: depositphotos.com