Jakovina: "Naglasak je na investicijama"

Napravili smo ekskluzivni razgovor s prvim čovjekom hrvatske poljoprivrede Tihomirom Jakovinom. Što o cijenama ratarskih kultura i repromaterijala, tržišnim stresovima i padu proizvodnje mlijeka i mesa u Hrvatskoj kaže resorni ministar, pročitajte u tekstu.

Agroklub: 2013. godinu su obilježile iznimno niske cijene ratarskih kultura. Kakvi su planovi Ministarstva poljoprivrede s ciljem poboljšanja statusa proizvođača na tržištu i amortizacije takvih tržišnih stresova?

Ministar Jakovina: "Cijene ratarskih kultura prošle su godine bile niže zbog veće proizvodnje i većih zaliha na svjetskom tržištu, a svjesni ste da je Hrvatska dio globalnog tržišta te ne postoje mehanizmi kojima bi država mogla utjecati na cijene koje se formiraju prema zakonu ponude i potražnje. Primjerice FAO indeks cijena žitarica iznosio je u prosincu prosječnih 191,5 bodova, što znači da su žitarice pojeftinile 1,4 posto u odnosu na studeni. To je, kako stoji u zadnjem izvještaju FAO-a, ujedno najniža vrijednost indeksa od kolovoza 2010. godine. Velike globalne zalihe nakon rekordne žetve u 2013. godini i dalje pritišću, posebno cijene pšenice i kukuruza.

Ministarstvo poljoprivrede, kao što je i objavljeno, ove će godine sukladno proračunu za 2014. godinu na raspolaganju za poljoprivredne potpore imati oko 500 milijuna kuna više nego prethodne godine. Za izravna je plaćanja poljoprivrednicima namijenjeno 2,4 milijardi kuna, od čega 722 milijuna kuna iz EU proračuna, a preostalih 1,7 milijardi kuna iz Državnog proračuna. Kada govorimo o pojedinačnoj isplati, onaj poljoprivrednik koji nema ništa osim oranica, ove će godine dobiti oko 1600 kuna po regionalnom pravu. Isplata prvog dijela potpora krenula je krajem siječnja, čime se želi našim poljoprivrednicima osigurati sredstva za početak proljetne sjetve.

Nadamo se da će i ovo povećanje utjecati na stabilnije poslovanje naših poljoprivrednih proizvođača, a moramo biti svjesni da je gospodarska kriza i deficit Državnog proračuna i dalje gorući problem zbog čega država još uvijek nije u mogućnosti ispuniti očekivanja naših proizvođača te im poticaje isplatiti u punom iznosu, odnosno maksimumom koji je definiran zakonom. Ono što me posebno brine posljednjih tjedana su loše vremenske prilike, točnije topla zima nakon koje su uslijedile niske temperature, snijeg i led, što se itekako negativno može odraziti na jesenske ratarske kulture. Uvjeren sam da je ulaskom u EU došlo do jače tržišne konkurencije te da će i cijene repromaterijala postupno biti snižavane. Za sada je teško prognozirati kakva će biti proizvodnja ove godine, no vjerujem da poljoprivrednici poduzimaju sve potrebne agrotehničke mjere koje su im na raspolaganju i to u suradnji i uz pomoć naše savjetodavne službe, HPA i ostalih stručnjaka, kako bi podigli razinu prinosa te tako bi povećali svoj dohodak od prodaje proizvoda."

Agroklub: Tržišne okolnosti već neko vrijeme ne idu na ruku stočarima, poglavito onima koji su ozbiljno investirali proteklih godina. Pad proizvodnje mlijeka i mesa, trend je koji želimo mijenjati iz više razloga. Kako komentirate rezultate Vaših zadnjih mjera u ovom sektoru?

Ministar Jakovina: "Na žalost, ovaj negativan trend se nastavlja i nastojimo pronaći načine da se on zaustavi. Kao što znate, pokrenuli smo Program kreditiranja nabavke junica i teladi kako bi poboljšali stanje stočnog fonda jer od broja krava i stoke na farmama ovisi daljnja proizvodnja. Iako je postojao načelan dogovor s HBOR-om i više poslovnih banaka, sa terena nam stižu upozorenja kako pojedine banke nisu spremne pratiti proizvođače kreditnim linijama. Pokušavamo kroz dodatne sastanke animirati banke i uvjeriti ih kako je i njihova odgovornost da prate ovu proizvodnju sa povoljnijim kamatnim stopama i povoljnije kredite koje je moguće dobiti sa manje dokumentacije. Na taj način, kroz povećanje proizvodnje i jačanje razvoja farmi možda će i poljoprivrednici lakše vraćati neke prijašnje kredite. Ne smijemo ih prepustiti propadanju.

Ono što nam stiže sa terena su i informacije da kredite za ove programe lakše dobivaju proizvođači koji nisu pretjerano kreditno opterećeni, no na žalost, imamo dosta onih koji su podizali farme kroz Operativne programe, te su zbog lošeg planiranja i pretjeranog zaduživanja danas u ogromnim poteškoćama. Cijena mlijeka trenutno nije tako loša, a moramo reći da je ove godine napravljeno i nekoliko dobrih izvoznih rezultata na tržišta Bliskog Istoka sa izvozom junetine. Trendovi na svjetskom tržištu pokazuju da potražnje za mesom ima i da u tom dijelu možemo napraviti iskorak, no svakako je važno osigurati osnovu, a to je stoka.

Isto tako, znate da smo pokrenuli zemljišnu reformu, nakon donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu usvojeni su svi Pravilnici i krenuli su prvi natječaji za davanje u zakup državne zemlje, pri čemu prioritet imaju stočari kojima nedostaje zemlja. Mi u ministarstvu radimo i na nekoliko velikih projekata s investitorima koji žele jače pokrenuti stočarsku proizvodnju na području Like i Korduna, području koje ima idealne uvjete, zemlja stoji neobrađena, a nezaposlenost je velika. Nedavno smo o tako jednom velikom projekti razgovarali sa načelnicama više općina i nastojimo ubrzati takve projekte."

Agroklub: Proizvodi naših farmera često su suočeni s dampinškim cijenama inozemnih proizvođača koji se distribuiraju kroz brojne trgovačke lance. Činjenica je da u takvoj utakmici pobjeđuje onaj s boljim financijskim zaleđem. Imamo li na raspolaganju mehanizme koji će zaštititi naše proizvođače?

Ministar Jakovina: "Hrvatska je ulaskom u EU 1. srpnja prošle godine u potpunosti otvorila tržište, sve su carine pale i pritisak na tržište sa konkurentnijim proizvodima je velik, a nakon početnog šoka ipak se stanje počelo stabilizirati. Očigledno je problem u našem dvorištu i u činjenici da sa pojedinim proizvodnjama nismo dovoljno konkurentni u cijeni, što se djelomično može pripisati lošim poljoprivrednim politikama koje su vođene bez kontrole trošenja novca isplaćenog za poticaje, kapitalna ulaganja, Operativne programe i potpuno je zanemareno povećanje proizvodnja i cjenovna konkurentost. Sve to sada dolazi na naplatu jer smo kroz deset godina, od sklapanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, trebali znati što će nas čekati ulaskom u EU.

Ipak, mislim da ne trebamo biti samo pesimisti, i druge su zemlje po ulasku u EU imale slične trendove koji su se postupno okretali, jer im je EU omogućila korištenje brojnih fondova. Kada danas prođete Hrvatskom, možete vidjeti jako puno pozitivnih primjera ljudi koji su se upustili u neke druge proizvodnje, ulažu, javljaju se na IPARD fond, pokušavaju se udružiti. Dakle, prošlo je vrijeme u kojem proizvođači samo očekuju da im država nadomjesti dohodak novcem poreznih obveznika, potrebno je uložiti energiju i napor u educiranje, udruživanje, pregovaranje i ugovaranje proizvodnje koja je tražena na tržištu.

Agroklub: U razvoju i tranziciji hrvatskog sela mnoge je stvari potrebno učiniti. Mnogo vremena trebamo uložiti, kao i novaca, da naš poljoprivrednik ima stabilnije poslovanje, a selo izgled onih u Austriji. Kako vidite poziciju našeg poljoprivrednika za 10 godina?

Ministar Jakovina: "Uvjeren sam da će kroz deset godina hrvatsko selo barem približno ličiti na sela poput onih u Austriji, koja ste spomenuli. Mi radimo na tome da kroz Program ruralnog razvoja pokrenemo taj razvoj, jer se iz ovog fonda financira širok spektar ulaganja na ruralnom području. Mi smo odabrali one mjere koje bi mogle dati brzi efekt, odnosno u programskom razdoblju 2014.-2020. naglasak želimo staviti na investicije. One su nužne i preduvjet su za povećanje proizvodnje, jačanje konkurentnosti i produktivnosti, te zapošljavanja.

Ovaj bi Program trebao selu i ruralnim područjima donijeti jedan novi oblik razvoja koji ima za cilj jačanje ruralnih područja i zaustavljanje iseljavanja sa njih. Novac koji ćemo imati na raspolaganju, a radi se o 332 milijuna eura, nije mali. Na nama je da odaberemo dobre mjere, a čim ovaj proces krene, uvjeren sam da će se rezultati brzo vidjeti. Ipak, valja reći kako je ovo novac za koji moramo imati projekte. Ministarstvo radi na reformama kako bi svi naši zaposlenici bili servis krajnjim korisnicima, odnosno da se sve mjere dobro pojasne, pojednostave, te da na terenu svi uložimo napor u izradu projekata. Moramo više vjerovati u sebe i krenuti raditi projekte koji će nam osigurati novi razvoj uz standardni razvoj proizvodnje.

Potrebno je više se orijentirati na proizvodnju proizvoda sa dodanom vrijednosti jer oni omogućuju bolji dohodak, potrebno je udruživanje i povezivanje u proizvođačke organizacije koje će imati jaču pregovaračku poziciju prema otkupljivačima, potrebno je ulagati u edukaciju i primjenu novih tehnologija jer smo u tome danas dosta loši. Dosta je posla na nama, i brzo moramo provesti proces koji je u Austriju, koju navodite kao primjer, provođen dugi niz godina i desetljeća."

Agroklub: Vaš mandat od četiri godine je na polovici, kako biste ocijenili dosadašnje rezultate Vašeg Ministarstva i što smatrate najbitnijim realizirati u sljedeće dvije?

Ministar Jakovina: "Nisam omiljen ministar, a mislim da je to rezultat reformi koje smo pokrenuli. Zatekao sam teško stanje, sve ovo što se danas negativno događa u agraru rezultat je ranijih politika, teške gospodarske krize, promjene carinske politike nakon ulaska u EU itd. Primjerice, stanje u stočarstvu je najvećim dijelom loše jer su moji prethodnici kroz operativne programe nagovarali ljude da se zadužuju bez realne kalkulacije i procjene da može doći do pada tržišta, pada cijena, rasta kamata i sličnih poremećaja što je na kraju dovelo do prezaduženosti i danas nemogućnosti vraćanja kredita.

Mnogo je novca plasirano kroz kapitalna ulaganja, ali ne u proizvodnju nego u skupe traktore i nepotrebne investicije koje nisu bile u funkciji povećanja proizvodnje. Puno je novca plasirano kao poticaj za udruživanje, na kraju do toga nije došlo. Da ne spominjem, dio koji se tiče onoga što smo ispregovarali sa EU, o čemu se uporno šutjelo i prikrivalo, da bi tek pred sami ulazak otkrili koliko smo stvari loše dogovorili, što nam se kao bumerang vratilo ove godine. Za razliku od mojih prethodnika koji su lako dolazili do dodatnih sredstava iz proračuna kako bi zadržali socijalni mir, mi danas nemamo takvog prostora jer su financije države u teškom stanju. Na polovici mandata mogu reći kako su reforme pokrenute, a rezultati se ne mogu vidjeti preko noći, treba vremena da zemljišna reforma primjerice dobije zamašnjak.

Isto tako, treba nam podrška i zajednički napor da zajedno učinimo Program ruralnog razvoja što boljim i da spremno dočekamo raspisivanje mjera. Posljednjih mjeseci u medijima i javnosti je stvorena nepotrebna histerija kako smo izgubili novac i kako je sve propalo. Tek se situacija smirila nakon što su svi ti napisi demantirani iz Europske Unije. Ali smo izgubili dragocjeno vrijeme braneći se, opravdavajući i proveli silne radne sate u demantiranju takvih polu informacija. Sa današnje pozicije teškog gospodarskog stanja i svih promjena koje su nas dočekale ulaskom u EU, sve djeluje depresivno i nesigurno, no hajde da ostavimo to još neko vrijeme dok se efekti naših reformi pokažu. Vjerujem da ćemo za dvije godine ovaj razgovor voditi na drugačiji način i sa više pozitivnih pitanja i odgovora."

Foto: Robert Anić/PIXSELL