Isplata šteta samo na poplavljenim područjima?

Jučer su predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić i predsjednik HPK regije istočna Hrvatska Antun Vrakić obišli poplavom ugrožena područja te dodatno aktivirali članstvo HPK za pomoć. Predsjednik HPK Vukovarsko - srijemske županije Zlatko Vuković te članovi HPK Branko Garvanović i Darko Juzbašić, otpočetka su se maksimalno angažirali u pomoći poljoprivrednim proizvođačima i stanovnicima poplavljenih mjesta. Otvorili su svoja imanja, domove i koordinirali pristiglu pomoć.

Matija Brlošić: Specifičnost nastale situacije nalaže promjenu Zakona

Predsjednik HPK regije središnja Hrvatska g. Zvonimir Širjan odmah je poslao kamione za prijevoz stoke. Svi su se stavili na dispoziciju za dodatnu pomoć koja će biti potrebna u narednom razdoblju. U međuvremenu predsjednik HPK, Matija Brlošić razgovarao je s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom i savjetnikom ministra poljoprivrede Markom Dražetićem da se hitno izradi novi Pravilnik ili donese odluka vezano za isplatu šteta zbog vremenskih nepogoda, a koja će omogućiti da se financijska sredstva u potpunosti preusmjere samo poljoprivrednim proizvođačima u poplavljenim područjima. Sljedeći tjedan će se održati i sastanak na tu temu te će se dodatno aktivirati članstvo HPK za pomoć poplavljenim područjima.

Naime, sadašnji Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda propisuje kako na područjima na kojima je proglašena elementarna nepogoda, poljopivrednici imaju pravo tražiti pomoć za ublažavanje i otklanjanje posljedica načinjene štete. "No, neprihvatljvo je", smatra predsjednik HPK Matija Brlošić, "što je inače bio slučaj u ovakvim, doduše situacijama puno blažih razmjera, da isti iznos naknade štete dobiju oni čiji su usjevi minimalno zahvaćeni elementarnom nepogodom i oni kojima je urod 100 posto uništen. Sadašnja situacija u kojoj su štete na poplavljenim područjima ogromne i zasad nemjerljive, traži hitnu i temeljitu promjenu Zakona koji bi u ovom slučaju samo dodatno oštetio one kojima je pomoć zaista potrebna."

"Kako je dosad uvijek bio slučaj da, nakon što svi korisnici zemljišta prijave štete i proglasi se stanje elementarne nepogode, povjerenstva koja procjenjuju štetu ne izlaze baš na svaki poziv jer nisu u mogućnosti za svakog proizvođača izvršiti posebne procjene, svima koji podnesu prijavu (jer prema Zakonu moraju dobiti odštetu) se dosad isplaćivao simboličan iznos, pa se znalo dogoditi da proizvođači dobiju i po nekoliko lipa. Svakako dolazi do nepravilne i nepravedne raspodjele novca predviđenog za saniranje štete od elementarne nepogode, a na kraju oštećeni proizvođači opet dobiju svojevrstan šamar, a od odštete ništa.

Poljoprivrednici uz vodotokove, posebno Savu, trebali bi dobiti značajnija sredstva

Sredstva koja su im prijeko potrebna kako bi sanirali štete, uz i ovako mukotrpno odrađenu sjetvu bez gnojiva i zaštite, moraju dobiti, a to je moguće jedino ako se Zakon prilagodi situaciji. Poljoprivrednici uz vodotokove, posebno Savu, trebali bi dobiti nešto značajnija sredstva pa makar pokrili samo 30 posto štete, jer ti ljudi od nečega moraju živjeti, a katastrofa koju su pretrpjeli nažalost se novcem ne može popraviti, može se samo ublažiti. Povjerenstva bi trebala donijeti stručnu procjenu na najpogođenijim područjima, kako bi se uvjerili kako je šteta kod njih 100 postotna i tim proizvođačima pomogli u najvećoj mjeri."

Sredstva za uklanjanje i ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda osiguravaju se inače iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave, sredstava osiguravateljskih društava, trgovačkih društava, donacija ili drugih izvora. Kako je takva sredstva u sadašnjoj situaciji nemoguće isplatiti svima koji su u nekoj mjeri pogođeni poplavama, potrebno je donijeti pravni akt kojim bi se omogućilo saniranje štete i isplata samo onim područjima kojima je to najpotrebnije i koji su zaista pogođena ovom strašnom nepogodom.

Procjena štete u stočarstvu

Procjena štete od elementarne nepogode u stočarstvu obuhvaća štetu na govedima, svinjama, ovcama, kozama, konjima, magarcima, mulama, mazgama, peradi, pčelama, divljači i ribama. Procjenjuje se samo šteta na uništenim (uginulim) životinjama. Podaci se unose u obrazac EN-6 "Šteta od elementarne nepogode u stočarstvu". Utvrđuje se broj uginule stoke po vrstama i kategorijama. Za svaku kategoriju stoke utvrđuje se prosječna jedinična težina žive vage i odgovarajuća tržna cijena po kilogramu žive vage. Šteta je jednaka umnošku broja komada, prosječne jedinične težine i tržne cijene iz prethodne godine po kilogramu žive vage.

Procjena štete na tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji

Štete na tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji obračunavaju se pojedinačno po vrstama i kulturama, stradalih usjeva (u ratarskoj proizvodnji) te po vrstama voća, povrća, grožđa i maslina. Šteta na oštećenim ili uništenim voćnim stablima (dugogodišnji nasadi), stablima maslina, trsovima vinove loze i drugim stablašicama obračunava se i iskazuje odvojeno od tekuće proizvodnje koja se iskazuje u obrascu EN-4.

Pri procjeni štete na kulturama treba razlikovati:

• uništene kulture
• oštećene kulture u kasnoj fazi razvoja
• djelomično oštećene kulture kod započete proizvodnje.

Kod uništenih kultura kad proizvodnju nije moguće obnoviti, osnovica za proračun štete je prosječni trogodišnji prirod te kulture u županiji po jedinici mjere. Navedeni prirod treba pomnožiti s prosječnim tržnim cijenama ostvarenim u prethodnoj godini u Republici Hrvatskoj i dobiveni iznos umanjiti za procijenjene nerealizirane troškove gnojidbe, zaštite, berbe, prijevoza, sušenja i druge troškove koji nastaju pri ubiranju priroda kod kultura kod kojih nije došlo do uništenja proizvodnje.