Što sve trebate znati o proizvodnji kukuruza šećerca?

Kukuruz šećerac (Zea mays L. saccharata sturt) pripada posebnoj podvrsti kukuruza, koja se odlikuje većim sadržajem šećera u zrnu - od četiri do 12 posto, po čemu je i dobio ime. Mlado zrno, na prijelazu iz mliječnog u voštano zrenje, sočno je i vrlo ukusno. Može se koristiti kao kuhan i pečen. Čuva se u zamrznutom ili konzerviranom stanju.

Lako je probavljiv i bogat hranjivim sastojcima. Obiluje biljnim vlaknima koja snižavaju kolesterol, folnom kiselinom koja čuva krvne žile i vitaminom B1 važnim za dobar rad mozga. Bogat je ugljikohidratima, a siromašan je mastima.

Uvjeti uspijevanja

Sjeme kukuruza klija na temperaturi iznad 8^oC, a optimum je oko 15^oC. U fazi tri lista, uz oštećenje lista, podnosi mrazeve od -2 do -3^oC. Visoke temperature u prvim fazama razvoja, a i u doba cvatnje (35^oC) ne odgovaraju biljci. Ima velike zahtjeve prema vlazi (u travnju 50 mm, svibnju 75 mm, lipnju 90 mm, srpnju 100 mm, kolovozu 95 mm i rujnu 80 mm, što ukupno čini 490 mm padalina, ali po metru kvadratnom). Kao naknadni i postrni usjev mora se navodnjavati. Dobro reagira na plodna, duboka zemljišta, neutralne reakcije (pH = 6-7), ali ne na izrazito kiselim, odnosno alkalnim i močvarnim terenima.

Kod jednog istog hibrida, iz redovne travanjske sjetve, od svilanja do tehnološke zrelosti prođe prosječno 23 - 24 dana, a iz naknadne lipanjske sjetve, svega 16-18 dana. U naknadnim rokovima, temperaturna suma potrebnih za razvoj od nicanja do berbe postiže se za 15-20 dana ranije.

Plodored

Dobri predusjevi su sve vrste leguminoza, cikla, blitva, mrkva, pa i pšenica, a kao naknadni ide poslije graška, ranog kupusa i ranog krumpira. Prostorna izolacija je obavezna od 200 m zbog mogućnosti međusobnog oprašivanja s običnim kukuruzom ili hibridom šećercem druge boje sjemena, odnosno zrna.

Obrada zemljišta

Osnovna obrada se izvodi odmah poslije skidanja predusjeva (15 cm), a druga listopad-studeni (30 - 40 cm dubine). U ožujku obaviti površinsku pripremu zemljišta. Obradu zemljišta za naknadnu sjetvu obaviti po skidanju predusjeva (grašak, rani krumpir...) na dubinu od 20 cm, uz istovremenu predsjetvenu pripremu, koja obavezno obuhvaća valjanje.

Gnojidba

Pod osnovnu obradu zemljišta treba unijeti 30-40 t/ha dobro zagorjelog stajnjaka i NPK (5:20:30) gnojiva u količini od 150-200 kg po hektaru (prema nekim autorima, u jesen zaorati 400-500 kg 10:30:20). Pod površinsku pripremu unijeti 200-300 kg/ha NPK 15:15:15, a putem dva prihranjivanja (od tri do devet listova kukuruza) po 100 kg dušičnog gnojiva (KAN-a) ili, prema nekim autorima, po 150-200 kg KAN-a. Drugi primjer gnojidbe sastoji se u jesenskom unošenju s dubokim oranjem 25-30 t/ha zagorjelog stajnjaka. Predsjetvenom pripremom zemljišta obaviti unošenje u zemljište oko 400 kg/ha NPK 8:26:26 i 150 kg/ha SAN-a.

U vegetaciji, kada su biljke visoke 10 - 15 cm i tri tjedna nakon toga međuredno se kultivira i prihranjuje s po 150 kg/ha KAN-a. Najbolje je norme gnojiva odrediti na osnovi agrokemijske analize zemljišta, čime se postiže racionalna proizvodnja.

Sjetva

Izvodi od kraja travnja sve do sredine srpnja (prema nekim podacima od 01.04. do 01.07.), na razmaku 70-75 x 23-25 cm (rani hibridi 70 x 20 cm, kasniji hibridi 70 x 25 cm), a pravac redova, po mogućnosti, da je sjever-jug. Dubina sjetve je 4-5-6 cm, a količina sjemena 10-12-20 kg/ha. Naizmjenična sjetva treba osigurati što duže razdoblje berbe svježih klipova kombiniranjem rokova sjetve i hibrida različitih grupa zrenja. Obavlja se na svakih 15 dana, odnosno kada prethodni rok nikne, sljedeći se sije. Sjeme se mora zaštititi od žičnjaka i ptica. Priprema parcele mora biti idealna, kako bi sve sjeme bilo posijano na istu dubinu. Način sjetve - pneumatska sijačica.

Njega usjeva

Kada se ukažu redovi biljaka, poduzima se prvo kultiviranje na 10-12 cm dubine. Nakon toga odmah usjev treba okopati (tri do četiri lista) i prorijediti na konačni razmak, ukoliko nije obavljena sjetva pneumatskim sijačicama. Prilikom drugog kultiviranja (sedam do osam centimentra) potrebno je izvesti prvo prihranjivanje (biljka visoka 10-15 cm), a drugo kada biljke prijeđu 60 cm (prema nekim podacima kada je kukuruz visine 40-50 cm). Gnojivo se međuredno rasipa, a zatim unosi u zemljište kultiviranjem ili rotoviranjem. Poslije prihranjivanja treba pasti kiša ili obaviti navodnjavanje. 

Ova kultura se rijetko okopava kada se koriste kemijska sredstva za borbu protiv korova, recimo poslije sjetve - prije nicanja.

Navodnjavanje brazdama, umjetnom kišom je po potrebi, ali pogotovo pred metličanje i nalijevanje zrna. Norma iznosi 40-60 dm³ (l) po m². Između dva zalijevanja treba proći 15-20 dana. Navodnjavanje je osnovni preduvijet za uzgoj šećerca, jer povećava prinos i omogućava stabilnu proizvodnju i kasniju berbu. U kasnijim rokovima sjetve, navodnjavanje je neophodno poslije sjetve. Kad ne postoje za to uvjeti, dobre prinose daju samo rani hibridi iz redovne, proljetne sjetve.

Zaperci se ne zakidaju, jer se kukuruz često bokori, tako da ima i do pet do šest zaperaka, najčešće na rubnim biljkama, koji izbijaju iz osnove glavne stabljike. Na njima se može formirati metlica i klip.

Usjev šećerca mora se štititi jer ga napadaju ptice.

Berba

Izvodi se ručno ili beračima u fazi mliječno - voštane zrelosti (u mliječnoj zrelosti - svila je dobila smeđu boju i sasušila se, pojavilo se mlijeko pri pritisku zrna noktom), kada vlaga u zrnu treba biti oko 76 posto za tržište, a za industrijsku preradu 72-68 posto. Bere se u jutarnjim satima (najbolje oko 10 sati) kada je najveći sadržaj šećera. Obrani klipovi se odnose što prije na preradu ili tržište, uz prethodno komušanje. Kvaliteta šećerca se duže čuva ako se bere s komušinom. U najkraćem roku klipovi se kuhaju, zamrzavaju ili konzerviraju ili se to čini sa zrnom. Novi, poboljšani hibridi imaju mogućnost sporog prezrijevanja, drže vodu i šećer oko sedam dana pa se mogu duže brati.

Konzerviranje šećerca je korištenjem soli i šećera ili limunske kiseline ili octa (devet posto).

Ukoliko obrani klipovi ne idu direktno na preradu, potrebno ih je čuvati u hladnim komorama na temperaturi od 0 do 4^oC i relativnoj vlažnosti zraka 85-90 posto. U tom slučaju klipovi se očiste od komušine strojevima ljuštilicama, stavljaju u paletne sanduke i spremaju u hladnjaču. U ovakvim uvjetima kvaliteta se može očuvati četiri do osam dana, duže s komušinom, a kraće ako je očišćen.

Ostali dijelovi biljke (stabljika i list) skidaju se silažnim kombajnima. Skinuta biljna masa može se silirati ili se odmah koristi za hranidbu stoke. Prinos klipa iznosi 20-30 t/ha, a zelene mase 20-25 t/ha.