Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stratifikacija
  • 21.11.2021. 10:00

Voće iz sjemena - prvo stratifikacija pri niskim temperaturama

Za stratifikaciju je najbolje koristiti jednogodišnje sjeme.

Foto: Depositphotoss/racool_studio
  • 327
  • 15
  • 0

Da bi voćno sjeme izvađeno iz plodova moglo klijati, potrebno je napraviti jarovizaciju metodom stratifikacije. To je u stvari naknadno dozrijevanje sjemena u periodu tri do četiri meseca pri niskim temperaturama od nula do 10°C u prisustvu zraka i umjerene vlažnosti sredine. Najpovoljnija temperatura za odvijanje bioloških procesa je od nula do 5°C, a vlažnost se najbolje obezbjeđuje ako se sjeme čuva u pijesku, navodi stručnjak za voćarstvo Poljoprivredno stručne službe Kragujevac Danko Petrović.

Prije nego što se stratificira ili posijje direktno u zemljište, mora se dezinfikovati nekim od registrovanih fungicida. U takvom rastvoru stoji oko 24 sata, a za ovaj je proces najbolje koristiti jednogodišnje sjeme. Može se raditi u sanducima gdje se izmješa sa pijeskom ili se slaže red sjemena pa red pijeska. U posljednje vrijeme, pogotovo za breskvu, radi napolju u iskopanim jamama, najčešće u zaklonjenom prostoru ili ispod drveta gde se sjemenke miješaju sa pijeskom.

Stratifikacija odmah po berbi

Vrijeme ovog procesa za jabuku i krušku traje 90 dana, džanariku, trešnju i magrivu 100, vinogradsku breskvu 80-110, kajsiju 60-80 te orah i badem 60-70 dana. Preporučuje se da se ono za trešnju stratificira odmah po berbi. U posljednje vrijeme neki rasadnici to isto rade i sa magrivom i džanarikom. Smatra se da je tada bolja klijavost.

Kruška iz sjemena: Sakupljanje, čuvanje i priprema

Kako smo ranije pisali, priprema sjemena kruške za sjetvu zahtijeva izlaganje niskim temperaturama. Stavi se u najlon kesu ili još bolje u plastičnu posudu sa poklopcem. Na dno posude stavi se papir, zatim sjemena i prekrije papirom. Rasprskivačem se papir navlaži, a posuda poklopi. Ovako pripremljena posuda se drži u frižideru četiri mjeseca. 

Sije se u jesen ili u proljeće. Obično se jabučaste voćne vrste sijeju u proljeće, a koštičave i jezgraste u jesen i to najbolje do kraja oktobra. Razmak između redova i u redu zavisi od voćne vrste i da li se sije direktno u rasadnik ili u sjemenište. Ako se sije u sjemenište, razmak između redova treba biti 40-50 cm, a u redu kod jabučastih dva do četiri centimetra, u koštičavih četiri do osam, a kod jezgrastih osam do 10 cm, ističe Petrović.

Ne zaboravite podsijecanje sržnih žila

Dubina sjetve za jabučaste treba iznositi dva do tri, za koštičave tri do šest, za lješnik pet do šest i za kesten i orah sedam do osam centimetra. Na težim zemljištima se sije pliće, a na lakšim dublje. Pored toga, prisutna je i sjetva u pantljike gdje je rastojanje između pantljika oko 120 cm, a one se sastoje od četiri do šest redova koji su udaljeni jedan od drugog 30 - 40 cm.

Sjeme nekih koštičavih voćnih vrsta se obično sije direktno u rasadnik (breskva, kajsija, džanarika, magriva) s obzirom da sijanci ovih voćnih vrsta brzo rastu i postignu potrebnu debljinu za kalemljenje očenjem na spavajući pupoljak u augustu. U ovakvom slučaju se polaže u brazde na rastojanju oko 80-100 cm red od reda i u redu oko pet centimetra. Kada sijanci izniknu, proređuju se i ostavljaju na 15-20 cm. U ovakvim slučajevima potrebno je podsijecanje sržnih žila ašovima na manjim površinama ili specijalnim plugovima za podsijecanje centralne žile, podseća kragujevački stručnjak.


Tagovi

Stratifikacija Sjeme Sadnja voća Danko Petrović


Autorica

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...