Za stratifikovanje najbolje je koristiti jednogodišnje seme.
Voćno seme izvađeno iz plodova ne može da klija. Da bi moglo da klija, potrebno je da se uradi jarovizacija metodom stratifikovanja. To je u stvari naknadno dozrevanje semena u periodu tri do četiri meseca pri niskim temperaturama od nula do 10°C u prisustvu vazduha i umerene vlažnosti sredine. Najpovoljnija temperatura za odvijanje bioloških procesa je od nula do 5°C, a vlažnost se najbolje obezbeđuje ako se seme čuva u pesku, navodi stručnjak za voćarstvo Poljoprivredno stručne službe Kragujevac Danko Petrović.
Pre nego što se stratifikuje ili poseje direktno u zemljište, mora se dezinfikovati nekim od registrovanih fungicida. U takvom rastvoru stoji oko 24 časa. Za stratifikovanje najbolje je koristiti jednogodišnje seme. Može da se radi u sanducima gde se izmeša sa peskom ili se slaže red semena pa red peska. U poslednje vreme, pogotovo za breskvu, stratifikovanje se radi napolju u iskopanim jamama, najčešće u zaklonjenom prostoru ili ispod drveta gde se semenke mešaju sa peskom.
Vreme ovog procesa za jabuku i krušku traje 90 dana, džanariku, trešnju i magrivu 100 dana, vinogradsku breskvu 80-110 dana, kajsiju 60-80 dana i orah i badem 60-70 dana. Preporučuje se da se seme trešnje stratifikuje odmah po berbi. U poslednje vreme neki rasadnici to isto rade i sa magrivom i džanarikom. Ovako je bolje klijavosti.
Kako smo ranije pisali, priprema semena kruške za setvu zahteva da se isto izloži niskim temperaturama. Stavi se u najlon kesu ili još bolje u plastičnu posudu sa poklopcem. Na dno posude stavi se papir, zatim semena i prekrije se papirom. Rasprskivačem se papir navlaži, a posuda poklopi. Ovako pripremljena posuda se drži u frižideru četiri meseca.
Najbolje ih je posejati u jesen ili u proleće. Obično se jabučaste voćne vrste seju u proleće posle stratifikovanja, a koštičave i jezgraste voćne vrste u jesen i to najbolje do kraja oktobra. Razmak između redova i u redu zavisi od voćne vrste i da li se seje direktno u rastilo ili u semenište. Ako se seje u semenište, razmak između redova treba da bude 40-50 cm, a u redu kod jabučastih treba da je dva do četiri centimetra, u koštičavih četiri do osam, a kod jezgrastih osam do 10 cm, ističe Petrović.
Dubina setve za jabučaste treba da iznosi dva do tri, za koštičave tri do šest, za lešnik pet do šest i za kesten i orah sedam do osam centimetra. Na težim zemljištima seme se seje pliće, a na lakšim dublje. Pored toga, prisutna je i setva u pantljike gde je rastojanje između pantljika oko 120 cm, a pantljike se sastoje od četiri do šest redova koji su udaljeni jedan od drugog 30 - 40 cm.
Seme nekih koštičavih voćnih vrsta se obično seje direktno u rastilo (breskva, kajsija, džanarika, magriva) s obzirom da sejanci ovih voćnih vrsta brzo rastu i postignu potrebnu debljinu za kalemljenje očenjem na spavajući pupoljak u avgustu. U ovakvom slučaju seje se u brazde na rastojanju oko 80-100 cm red od reda i u redu oko pet centimetra. Kada sejanci izniknu, oni se proređuju i ostavljaju na 15-20 cm. U ovakvim slučajevima potrebno je podsecanje sržnih žila ašovima na manjim površinama ili specijalnim plugovima za podsecanje centralne žile, podseća kragujevački stručnjak.
Izvori
Tagovi
Autorka