U manjim zasadima bilo bi dobro da se sačeka sa rezidbom. Važnije je da se obave tretmani bakrom i krečom protiv prezimljujućih formi štetnih insekata.
Vegetacija je krenula kod svih voćnih vrsta. Po svemu sudeći, ako visoke temperature potraju još nekoliko dana, na pupoljcima jabuka i krušaka vrlo brzo će da se pojavi faza takozvane "mišje uši".
Kod breskvi i kajsija samo što nije pukao pup i na kasnijim sortama, a kod šljiva, trešanja i višanja, pupovi su u fazi bubrenja. Na pojedinim sortama šljiva došlo je do listanja. Isti slučaj je i sa malinama.
Voćari obavljaju rezidbu jer se boje da će doći do listanja i cvjetanja, iako je bolje da se, u manjim voćnjacima, sačeka sa ovom pomotehničkom mjerom. Zbog visokih temperatura, orezivanje će ubrzati vegetaciju i otvaranje pupoljaka, što može da dovede do ogromnih šteta ako još bude niskih temperatura.
Zatvoreni pupoljak bez problema može da podnese temperaturu do - 7 stepeni. Prošle godine već oko 20. marta, u većini zasada voće je bilo u fazi cvjetanja ili pred cvjetanje i najvjerovatnije će i ove sezone biti problema jer se očekuje još perioda praćenih hladnim vremenom.
Iako je vegetacija krenula, još nije kasno da se odradi tretman protiv prezimljujućih formi štetnih insekata koje je takođe probudilo toplije vrijeme. Ovde se prije svega misli na grinje koje u ranim fazama razvoja voćaka, odnosno već početkom vegetacijskog perioda, mogu da načine štetu.
Zaštita se vrši bakarnim preparatima, krečom ili kombinacijom bakra i kreča. Što se tiče ovih sredstava, u evropskim zemljama sve više se razmišlja o njihovoj zabrani iako je dozvoljeno četiri kilograma ili litra po hektaru, što je manje nego što je prije bilo dopušteno. Bakru (Cu) treba više od mjesec dana da se raspadne, otrovan je za čovjeka, pčele i ribe.
Pošto je novi ciklus krenuo, trebalo bi da se smanje doze Cu po hektaru. Najbolje je da se koristi u kombinaciji sa parafinskim uljima, odnosno, sa plavim, crvenim ili modrim uljem. Proizvođači bi, obavezno, prije upotrebe trebalo da se konsultuju sa savjetodavcima.
Kreč se još može upotrijebiti. Treba paziti da pupoljak ne bude debelo pokriven njime kako ne bi došlo do “spaljivanja". U većim zasadima, u kojima se koristi više vode, dovoljno je 25 kilograma gašenog ili hidratisanog kreča na 440 litara vode, uz dodatak dva kilograma soli i litru do dvije jestivog ulja, zbog boljeg vezivanja, odnosno, slabijeg ispiranja.
Na ovaj način sigurno će doći do smanjenog napada bolesti i štetočina jer insekti ne mogu da podnesu kreč, bilo da su pokriveni s njim, bilo da slete ili gmižu po površini na kojoj se on nalazi. Ovo je naročito izraženo kod krušaka gdje uveliko traje polaganje jaja od strane kruškine buve.
Može miješati sa bakrom i u tom slučaju koriste se duplo manje doze ovog elementa. Primjećeno je da je u voćnjacima sa konvencionalnom proizvodnjom, a u kojima se koristi kreč, bilo manje prskanja u odnosu na zasade bez njegove upotrebe.
Tagovi
Autor