Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Dan maline
  • 10.07.2019. 12:00
  • Kolubarski okrug, Valjevo

U valjevskom kraju do pet tona maline po hektaru: Različit kvalitet ploda - cena ista

Ovogodišnja otkupna cena maline je 150 dinara, iako je ovog voća manje na tržištu ne samo kod nas, nego i u drugim zemljama. Na nedavno održanom Danu malina u Brankovini učestvovalo je oko 20 izlagača, čija su iskustva različita. Pojedinima je za kvalitet ploda potreban manji malinjak, drugi smatraju da malina ekstra kvaliteta ne može imati istu cenu kao i "kaša".

Foto: Sanja Dovečer
  • 5.263
  • 101
  • 0

Na ovogodišnjem Danu malina u Brankovini bilo je 20-tak izlagača, a nagrada najveći robni proizvođač pripala je Milovanu Nikoliću iz sela Sirdije kod Osečine. Najveći prinos po hektaru imao je Radovan Lazarević iz Brankovine. 

"Radimo dosta oko maline, štitimo je, orezujemo, prskamo, a i Bog nas je pogledao ove godine pa će biti i dosta roda. Moja porodica sa malinom radi od 1962. godine, jedno vreme smo bili prekinuli, ali smo na sreću obnovili malinjak i nadam se da će moj sin nastaviti ovaj posao. Zadovoljni smo ove godine i rodom i prinosom, ali cena bi mogla biti i veća. Ja imam oko 30 ari na kojoj je zasađena sorta vilamet, ako budu bolja vremena i veća cena, proširićemo malinjak, ipak je to tradicija ovde," napominje Lazarević.

Inače, ovogodišnja otkupna cena je za sada 150 dinara i još uvek je na tom nivou iako je maline manje na tržištu ne samo kod nas, nego i u drugim zemljama. Očekivanja su bila da će se za kilogram maline ponuditi bar 200 dinara, ali je situacija za sada takva da se otkupljuje po nešto većoj ceni nego što je proizvodna. Ipak, malinari se nadaju da će se do kraja berbe cena povećati.

Manji malinjaci bolji kvalitet ploda

Najkvalitetniju malinu imao je Radivoj Matić iz Kotešice koji kaže da se malina u njegovoj porodici gaji pola veka.

"Imam zasad od 35 ari, nije to puno, ali se trudimo da radimo i dobijemo najbolji kvalitet. Malina je zahtevno voće i zbog toga je ne gajimo na velikoj površini, da bi stigli da odradimo sve što treba i da dobijemo najbolji plod," kaže Radivoj. 

Matić napominje da kupaca za malinu ima, ali da on godinama sarađuje sa hladnjačom iz Koceljeve. Pored vilameta počeo je da gaji i novu sortu glen ample za koju kaže da je prava konzumna malina, lepa za jelo, nema bodlje duž stabljike, pa je i laka za obradu. 

"Plodovi su krupni i kad je zrela, slatka je. To je malina koja tek treba da osvoji tržište i ima zainteresovanih otkupljivača. Na parceli mi, pored porodice u pomoć priteknu prijatelji u vreme berbe, jer se ne isplati angažovati radnu snagu, otkupna cena nije velika i ne bi imali zaradu," kaže Radivoj. 

Dani maline u Brankovini 

Organska malina - skupa proizvodnja

Ljubomir Ristivojević iz Oglađenovca gaji organsku malinu, želi da ostane na selu, ali i ističe da bi mladima trebala pomoć od države u tom slučaju.

"Da bi se malina gajila, treba dosta rada i sredstava uložiti. Ja sam rad da ostanem na selu i radim, a ako je država opredeljena da podstakne ljude da ostanu na selu, onda bi trebalo da im pomogne. Ja imam 15 ari pod malinom, 5 vrsta po 75 metara. To je početak, da vidim kako će biti, mora se biti oprezan, velika su ulaganja, a mali prihodi. Ovo mi je prva godina roda i očekujem da će biti oko 600 do 700 kilograma," kaže Ljubomir. 

Za ekstra kvalitet maline i "kašu" ista cena

Kvalitetna malina mora se bolje platiti i moraju postojati klase kao nekad, kategoričan je Slavko Milivojević iz Družetića. 

"Nekada se znalo, ekstra kvalitet maline se bolje plaćao od druge klase i to dosta više. Danas je to sve isto, ja imam ekstra kvalitet, ali kad dođem da predam ista je cena kao i kod onog kome se malina pretvorila skoro u kašu. Pa što se ja onda trudim?! To hladnjačari treba da kažu: ovo ti je ekstra, ovo ti je prva klasa, ovo druga, ova malina je skuplja, druga klasa jeftinija i nema ljutnje. Tako bi se stimulisali proizvođače da se više trude tokom berbe. Tad bi i cena bila druga za tržište, više bi svi zaradili, imali bi šta prodati Evropi, a seljak bi se trudio da ulaže u kvalitet," kaže Milivojević. 

U višim zonama valjevskog kraja bolji kvalitet maline

Srđan Stanojević iz PSSS Valjevo kaže da je negde kiša malo popravila rod, ali da ima malinjaka koji su počeli da se suše. Generalo, kako je dalje rekao u višim delovima valjevskog kraja malinjaci su u solidnom stanju. Ipak, to neće uticati na prinos, on će ostati prosečan, ali je opet nešto bolji nego u ostatku Srbije.

Kako se procenjuje, ovogodišnji prinos maline u valjevskom kraju biće od 4,5 do 5 tona po hektaru. To je loše kada se uporedi sa nekim ranijim periodima kada je prinos bio od 10 do 12 tona.

Stručnjaci Poljoprivredne savetodavne stručne službe Valjevo tokom juna obišli su malinjake na području Valjeva kako bi se sagledalo stanje na terenu.

"Ima malinjaka gde ljudi neće ulaziti da beru jer je loša, ali ima i gde je dobro rodila. Malina voli hladnije noći i zato je i bolja u višim zonama. Pljuskovi kojih je bilo u večernjim satima malo snize temperaturu u malinjacima, ali videćemo kako će sve izgledati do kraja berbe," kaže Stanojević.

Ovogodišnji prinos maline u valjevskom kraju biće od 4,5 do 5 tona po hektaru

Nedostaje sadni materijal, problem je Zakon

Kvalitet maline u selima koja gravitiraju na obroncima Povlena je nešto bolji, a ono na šta ukazuju i malinari i struka je da kvalitetnog sadnog materijala u Srbiji nema.

"To je hronični problem u malinarstvu u zemlji Srbiji u poslednjih 15 godina. 2005. godine donet je Zakon o sadnom materijalu i od tada se ništa nije promenilo. Smatramo da treba što pre da se dođe do svežeg sadnog materijala, da se prave matični zasadi odakle će se dobijati sadnice, a to je osnov u voćarstvu," kaže Jovan Milinković, stručni saradnik za voćarstvo Poljoprivredne savetodavne stručne službe Valjevo.

Dobar, zdrav, sortno čist sadni materijal je garant uspeha u proizvodnji. Upravo zbog toga kako kaže Milinković treba promeniti nekoliko članova Zakona koji prave veliku kočnicu i koji ne dozvoljavaju ljudima koji imaju novac i žele da ga ulože u primarnu poljoprivredu, da kupe dobar sadni materijal, da ga donesu u Srbiju i zasnuju matičnjake. 

"Nama godišnje u Srbiji treba oko milion sadnica da bi se zanovili zasadi koji izlaze iz proizvodnje. To nije mala količina. Ljudi se snalaze, uzimaju jedni od drugih iz proizvodnih zasada, ali to su stari malinjaci, ima i onih sadnica koje su nikle iz semena i to su sejanci koji daju loš kvalitet ploda, pa se to sad sve izmešalo. Zato kažem, matičnjaci, proizvodnja sadnog materijala, podizanje novih zasada, ali i da se osavremeni tehnologija i malina će se ponovo vratiti na ono mesto koje je zauzimala nekad," zaključuje Milinković.

Malina se u Srbiji kao baštenska biljka gaji od 1880. godine

Nekad se gajila valjevka danas vilamet

Da od maline ima koristi, srpski domaćini su uvideli početkom prošlog veka, a ovo voće se u Srbiji kao baštenska biljka gaji od 1880. godine. Vodeće sorte, u prvom periodu, bile su valjevka i gradina, a danas vodeća sorta je vilamet. U zavisnosti od otkupnih cena povećavaju se i smanjuju površine pod zasadima malina, a svojevremeno je Aleksandar Leposavić, saradnik čačanskog Instituta za voćarstvo i vinogradarstvo, konstatovao da je u ovim krajevima na 95 odsto površina pod malinjacima najzastupljen vilamet, jer jedino on trpi nerad i neznanje proizvođača. 

Pre 57 godina članovi Turističke organizacije Brankovina odlučili su da prirodne i kulturne vrednosti svog kraja treba promovisati pa je tako prvi put privredno-turistička manifestacija Dan maline održan 1. jula 1962. godine u crkvenoj porti. Među inicijatorima održavanja ove manifestacije bila je i naša najveća pesnikinja Desanka Maksimović koja je svoj život provela u Brankovini, a imala je i tu čast da otvori prvu manifestaciju.


Povezana biljna vrsta

Malina

Malina

Sinonim: - | Engleski naziv: Raspberry | Latinski naziv: Rubus idaeus L.

Malina je zeljasta biljka niskog rasta iz porodice ruža (Rosaceae). Rodi odmah posle sadnje, a punu rodnost dostiže u trećoj godini. Rodi jednom ili više puta godišnje. Živi u... Više [+]

Foto prilog


Tagovi

Uzgoj maline Malina Kvalitet maline Zasad maline Milovan Nikolić Radovan Lazarević Radivoj Matić Ljubomir Ristivojević Slavko Milivojević Srđan Stanojević


Autorka

Sanja Dovečer

Više [+]

Novinarka sa dvodecenijskim iskustvom. Upoznata sa stanjem i kretanjima u oblasti poljoprivrede na području Valjeva.