Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Klimatske promene
  • 29.01.2023. 09:00

U sred zime cveta i rađa voće, šta kažu stručnjaci?

Natprosečno topla jesen i prva polovina zime uticali su na pojedine voćne vrste da ponovo plodonose.

Foto: Marija Lazarević
  • 274
  • 58
  • 0

Iza nas je izuzetno topla jesen kao i prva polovina zime, temperature su bile nešto više od prognoziranih i proseka za to doba godine. To je uticalo na pojedine voćne vrste da ponovo plodonose, a voćari su ostali iznenađeni ovakvom pojavom.

Uglavnom su zabeležena ponovna rađanja jagodičastog voća, poput maline i jagode, jer je ovo voće završilo svoju vegetaciju krajem leta, dug topao period uticao je da oni zakržljali plodovi ili kasniji cvetovi stignu da plodonose u kasnu jesen što je kod nas voćara izazvalo veliko iznenađenje i bojazan šta će sa tim voćem biti za nekoliko godina ako se ovakve klimatske promene nastave i dalje, strahuju voćari iz Topole.

Plodovi krupni i slatki

Ponovno rađanje maline takođe je zabeleženo i na Rudniku, početkom decembra, prošle godine i to kod najzastupljenije sorte vilamet ali i manje zastupljene žute sorte ovog voća. 

Rodile u sred zime

"Proizvodnjom malina se bavim dugi niz godina, dešavalo se da kada obilazim zasad preko jeseni ili zime pronađem po neki malecni plodić maline kako onako sam skriveno stoji u granama malina, ali ovako kasno nikada se nije desilo i ono što me je najviše iznenadilo to je da su plodovi krupni i slatki baš kao u sred berbe", kaže Miroslav Vasiljević sa Rudnika. 

Dvorodnost vilameta

Da je se klima promenila slaže se i struka, međutim, kod dvorodih sorti ili pak uz stvaranje pogodnih uslova može doći do ponovnog rađanja i jagoda i malina. 

"Poznato je da tzv. dvorodne sorte maline kao što su polka, heritidž, himbo top, rod donose na jednogodišnjim izdancima u drugoj polovini leta i tokom jeseni. To je njihova sortna odlika i u povoljnim uslovima, kada je jesen topla i sa stabilnim temperaturama, berba ovih sorti se može produžiti do novembra. Međutim, i jednorodne sorte, kao što je vilamet, koja inače rod donosi tokom juna i jula, poseduje prirodnu sklonost ka dvorodnosti", objašnjava profesor Agronomskog fakulteta u Čačku Ivan Glišić i dodaje da kada nastupe povoljni uslovi - lepa, duga i topla jesen, onda i vilamet ispoljava tu sklonost ka dvorodnosti.

"Pri vrhu jednogodišnjih izdanaka u septembru dolazi do cvetanja, a ako se lepo vreme produži, kao što je bilo ove jeseni, u oktobru, pa čak i u novembru dolazi do sazrevanja plodova i berbe".

Sprečiti dalje iscrpljivanje biljke

Ovo ne ostavlja nikakve negativne posledice. Vrh izdanka koji je cvetao i doneo rod, u proleće sa vezivanjem izdanaka odseče se do mesta gde je imao cvetove (plodove) i ostali deo izdanka se veže i normalno cveta i plodonosi.

"Što se tiče jagode, više kategorija frigo sadnica kao i kategorije kontejnerskih i čekajućih sadnica se sade u leto - poslednji vikend jula, početak avgusta. Ako se sadnja obavlja u plastenike ili staklenike koji se dodatno dogrevaju tokom jeseni, onda ovakve sadnice nakon mesec dana od sadnje cvetaju, a dva meseca od sadnje mogu doneti 100-300 grama plodova jagode po bokoru bez rizika da se to negativno odrazi na prinos jagode u proleće", kaže čačanski profesor i upozorava da do ove pojave može doći i ako se sadnice sade na otvorenom polju, ako je lepa, duga i topla jesen.

Rodile maline kada im vreme nije

"Što se sadnja obavljena kasnije u toku leta, za toliko se pomera u jesen i cvetanje i plodonošenje. Što je sadnja kasnija - negativne posledice po prinos jagode u proleće su veće, odnosno rod u proleće će biti značajno manji. Tako da kada jagode posadimo u kasno leto i usled povoljnih prilika dođe do cvetanja, bolje je da te cvetove uklonimo, jer ćemo izbeći dodatno iscrpljivanje bokora i smanjenje prinosa u proleće naredne godine."

Nešto što se ne pamti

Pored voća na samom početku ove zime zabeležena je i nesvakidašnja pojava da su rodile lubenice u jednom kragujevačkom selu. Vlasnik parcele gde su u decembru ubrane ističe da tako nešto ne pamti. 

"Sve sam mogao da očekujem, ali ovako nešto nikada, celo leto nije bilo lubenica a sada kada je zima na pragu i samo što nije počeo sneg one su stigle za jelo. Sasvim slučajno smo ih spazili kada smo rasklanjali otpad iz bašte da spremimo zemljište za oranje, pored toga smo cepali drva i niko se nije nadao da će u bašti naći lubenicu", kaže Slaviša Ristić iz sela Drača.

Slučajno naišli kad su uklanjali otpad iz bašte

"Ako ih je i bilo bude ih kasnije tokom jeseni ali su male, bledog mesa i bljutave, međutim, ovih nekoliko plodova što smo pronašli sasvim su normalne veličine, teške oko sedam, osam kilograma i mogu vam reći, slatke kao med."

A da priroda višestruko ume da iznenadi potvrđeno je i na primeru cvetanja kajsije nekoliko dana posle Božića u selu Donja Šatornja kod Topole. Ipak, zima je napokon pokazala svoje pravo lice, pa ostaje nada da na voću neće biti većih oštećenja i da će vegetacija početi u pravo vreme.


Tagovi

Saveti Cveta voće zimi Rađa voće zimi Posledice kasnog rađanja voća Miroslav Vasiljević Ivan Glišić Slaviša Ristić


Autorka

Marija Lazarević

Više [+]

Po obrazovanju agronom, a po struci novinar, preferira poljoprivredne teme. Već nekoliko godina uređuje sajt TopPress, a iz Srpske Toskane donosi pregršt zanimljivosti.