Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rod voća
  • 23.05.2022. 09:00

U hladnjačama još 300 vagona jabuke - ovogodišnje obrao mraz, biće šljiva za rakije

Voćari su i u ovoj godini slabo prošli s mrazom. Najbolje se izborila šljiva dok su ostale voćne vrste, zbog mrazeva i prošlogodišnje suše, podbacile s rodom

Foto: Bojan Kecman
  • 135
  • 38
  • 0

I dalje se nastavlja trend slabe prodaje domaćih jabuka. Građanima se i dalje u tržnim centrima uglavnom nude jabuke iz inostranstva, najviše iz Poljske i Italije, a cijena dostiže i tri marke po kilogramu. Ovo pokazuje ne samo koliko je slaba poljoprivredna politika na nivou entiteta, već i nezainteresovanost građana da, uprkos brojnim kampanjama, i dalje ne obraćaju pažnju na neophodnost kupovine domaćih proizvoda.

Stradale skoro sve sorte

Ova godina nije obećavajuća jer su proljetni mraz i prošlogodišnja suša uticali na rod. Od mraza su najviše stradali Ajdared i Gala, od 50 do 80 posto, zatim Zlatni delišes, Greni Smit, Crveni delišes i Red Čif. To znači da su skoro sve najznačajnije sorte koje se uzgajaju u voćnjacima, u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske pretrpjele štetu od mraza.

Razlog slabom zametanju plodova je i prošlogodišnja suša

Stanje je bolje u istočnom dijelu, konkretno na Majevici. Razlog slabom zametanju plodova je i prošlogodišnja suša koja je uticala na slabiju diferencijaciju rodnog pupa što je dovelo do prelaska mnogih rodnih pupova u lisne, a ne u cvjetne.

Viljamovka najviše stradala kod krušaka

Kruška je još gore prošla. U zavisnosti od lokaliteta šteta se kreće od 30 posto do 100 posto. Stabla su dugo cvjetala zbog čega su bila podložna kasnim mrazevima i ispostavilo se da su najbolje prošli zasadi u kojima je cvjetanje ranije završeno, a najgore voćnjaci, u kojima je cvjetanje počelo kasnije. I kod krušaka stanje je bolje u istočnom dijelu gdje je šteta oko 30%.

Najveća šteta je na sorti Viljamovka

Međutim, najgore je to što većina ploda, koja je ostala na granama nakon prvog opadanja poslije cvatnje, ima mrazne prstenove zbog čega neće moći da idu u pvu klasu, veću industriju. I kod krušaka bolje su prošle sorte koje su ranije cvjetale, a najveća šteta je na sorti Viljamovka.

Šljiva dobro prošla

Interesantno je da će najviše roda, u ovoj godini, biti na šljivama. Osim čačanske rane i ljepotice, na kojima, na pojedinim lokalitetima, ima šteta od mraza, čačanska rodna i Stenlej, kao i Požegača, imaju dosta roda što bi, ako ne bude elkstremnih vremenskih uslova u vidu suše i grada, trebalo da bude garant da će, nakon nekoliko godina, u kazanima ponovo da se peče šljivovica.

Breskve i kajsije, već nekoliko godina, u sjeverozapadnom dijelu ne mogu nikako da izađu na kraj sa mrazevima. Ista je situacija i u ovoj godini. Šteta je od 80 posto do 100 posto, a kao što je slučaj sa kruškama i jabukama, pojedini zasadi u istočnom dijelu, zadržali su većinu roda na granama.

Najviše roda očekuje se na šljivama

Breskva je, zbog osjetljivosti na mrazeve i slabe zainteresovanosti voćara za sadnju, izbačena iz ovogodišnjeg Pravilnika Ministarstva poljoprivrede RS koje će, kao i prošle godine, sufinansirati sadnju novih zasada voća. Umjesto breskve, podsticaće se sadnja malina.

Što se tiče trešanja i višanja, uglavnom su se izborile sa mrazevima, a krenula je i berba ranih sorti trešanja. Kilogram se prodaje od pet do devet maraka, ali imajući u vidu da je tek počela berba, cijena će, sasvim sigurno, padati kada se berba bude bližila kraju.


Fotoprilog


Tagovi

Rod voća Ajdared Gala Zlatni delišes Stenli Viljamovka Čačanska rodna Šljivovica


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.