Trećina ovogodišnjeg roda šljive će propasti?

Trećina ovogodišnjeg roda šljive u Bosni i Hercegovini mogla bi propasti zbog niske otkupne cijene i problema s plasmanom. Iako je, ova vodeća voćna kultura u našoj zemlji, dobro rodila u većini krajeva, uvoz je preplavio tržište, pa su domaći proizvođači ponovo u problemu.

Situacija je kažu teška, jer su mnogo uložili u đubriva i preparate za zaštitu, a trenutna cijena ne može opravdati troškove, posebno kada se tome dodaju i dnevnice berača.

"Otkupna cijena šljive je ove godine dosta niža u odnosu na prošlu, pala je na 70 feninga, a lani je bila od 1,00 do 1,10 KM, dok su ulazni inputi poskupili", kaže Edvin Taletović direktor Poljoprivredne zadruge "PMG-VIP" Gradačac.

Problemi s izvozom

Poređenja radi, kako navodi, 100 kilograma mineralnog đubriva NPK lani je koštalo 70 – 80 maraka, a ove godine je cijena dosezala do 220 KM, KAN koji su prošle godine plaćali po 40 – 45 KM, a ove su izdvajali 210 maraka. Rat u Ukrajini, dodaje, doveo je do prevelike ponude na stranom tržištu.

Inače, ova proizvodno-marketinška zadruga sa sjeveroistoka Bosne i Hercegovine, aktivna je u sektoru voća i povrća. Iz svog širokog asortimana izdvajaju svježe šljive izvrsnog kvaliteta. Veliki su izvoznik na europsko i svjetsko tržište, a u ponudi imaju julske i avgustovske sorte, kao što su čačanska rana, čačanska ljepotica, čačanska rodna, stenli, kalifornijska, itd.

"Dosta šljive iz Srbije ne može ići za Rusiju, to je sve preplavilo europsko tržište. Iz naše zemlje se teško izlazi, samo su dva izlaza, pritom se šljive zadržavaju po tri dana u Gradiški zbog fitosanitarnih pregleda na ulazu u Hrvatsku", ističe nekoliko problema s kojima se suočavaju bh. proizvođači.

Na samo dva granična prijelaza, Stara Gradiška i Nova Sela, se mogu osigurati fitosanitarni certifikati. Zbog ograničenog radnog vremena ovih službi na granici sa Europskom unijom, često dolazi do zastoja u izvozu sezonskog voća i povrća iz BiH, iako Hrvatska služi samo kao tranzitna zemlja, a kupci su u drugim europskim zemljama.

"Imamo problema svakodnevno. Četvrtak je zadnji utovar, pa ponedjeljak. Na granici stoje dva do tri dana. Štete su velike, 10 - 20 posto. Šljiva iz BiH ide za Zapadnu Europu, najviše za Njemačku i Austriju, nešto malo za Sloveniju, Italiju i Švicarsku", pojašnjava naš sagovornik.

Sve manje berača

Dodaje i kako nijedan nivo vlasti nema sluha za proizvođače, a ista situacija je i s jabukom i kruškom, slaba je i potražnja dok je tržište preplavljeno uvozom. Osim toga, i berača je sve manje iako su dnevnice prilično visoke i kreću se između 60 i 70 KM za one koji naberu 300 kg konzumne šljive.

"Minimalno će jedna trećina šljive ostati neobrana. Cijena one za rakiju je 0,40 KM, to se jednostavno ne isplati", kaže Taletović.

Čolić spremio 600 dnevnica beračima, Vukelić ih uvozi iz Turske

Prosječna starost voćnjaka je oko 20 godina, dok su istovremeno veoma su male količine novih zasada. Mladi ne pokazuju interes za ovim poslom i činjenica je da sve više njih napušta zemlju, pa i starosna dob proizvođača minimalno 50 godina.