Voćari moraju da shvate da bez saradnje sa strukom i naukom ne mogu održati i sačuvati svoju proizvodnju. To što imamo tradiciju u gajenju voća, ne znači da smo u toku sa novim tehnologijama. Izazovi sa negativnim troškovnim predznakom multipliciraju se zbog agresivnih klimatskih promjena i navode nas na pomisao da li će naše voćarstvo opstati?
Upravo su klimatske promjene i njihov uticaj na voćarsku proizvodnju bile u fokusu Osmog savjetovanja voćara Republike Srpske, održanog u Gradišci, o temi "Suočavanje voćara sa izazovima ubrzanih promjena klime, tržišta i radne snage".
"Zato je važno da imamo saradnju sa nadležnim, stručnim, institucijama kao što su Poljoprivredni institut i Poljoprivredni fakultet iz Banjaluke sa čijim smo direktorima u prošloj godini, u više navrata, obavili korisne razgovore i već imamo mnogo dogovorenih aktivnosti. Isto je i sa Ministarstvom poljoprivrede", rekao je Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske.
To što je vaš djed uzgajao šljivu - ne znači da vi na tom mjestu nećete narandžu
"Saradnja Udruženja voćara RS i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske uvijek je bila dinamična, ali moglo bi se reći da sadašnji ministar bolje čuje i ima više sluha za probleme s kojima se suočavaju voćari. Neka pitanja su stara, npr. kada će početi rejonizacija proizvodnje uvažavajući i klimatske promjene, strategija i put politike podsticaja i subvencija, hoće li država da se umiješa u zaštitu domaće proizvodnje, može li se aktivirati mehanizam robnih rezervi i u slučaju voćarstva", istakao je Dojčinović.
On je naglasio da je zadovoljan što će voćari u ovoj godini imati podršku za sve što su tražili, između ostalog, ulaganja u nabavku boks paleta i izgradnju hladnjača napominjući da je neophodan dogovor sa Savjetom ministara BiH o uvođenju zaštitnih mjera.
"Potrebno je donijeti zaštitne mjere za uvoz, bar u fazi berbe i dva do tri mjeseca nakon toga, zbog toga što je domaće tržište preplavljeno voćem sumnjivog kvaliteta iz drugih država", zaključio je Dojčinović.
Upravo o zaštiti domaće proizvodnje nedavno je sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Stašom Košarcem, razgovarao Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske koji je uvjeren da će saradnja dva Ministarstva biti dobra i da će se moći pomoći domaćim proizvođačima.
Pašalić je naveo da, iz agrarnog budžeta za 2020. godinu, od 75 miliona maraka, voćari mogu da računaju na minimalno pet miliona maraka, što predstavlja obim sredstava koja su imali i u prošloj godini.
"Resorno ministarstvo će uvijek isplatiti 50 % na ime premije za osiguranje proizvodnje i 30 % za investicije", naveo je Pašalić.
Ministar je dodao da su zbog manjka radne snage napravljene mjere za nabavku opreme za automatizovano sortiranje i pakovanje plodova, a u pripremi je i zakon koji se odnosi na angažovanje sezonskih radnika u poljoprivredi po skraćenoj proceduri.
Na savjetovanju, kojem je prisustvovalo oko 200 voćara, bilo je riječi i o promjenama koje bi trebalo da se uvedu u voćarskoj proizvodnji u vidu novih sistema gajenja i prevenciji pojave novih bolesti i štetočina koje se, zbog klimatskih promjena, sve više javljaju na Balkanskom poluostrvu.
Napadnuto 90% hrastovih šuma! Eksperti zabrinuti zbog hrastove mrežaste stjenice
O tome su voćarima govorili stručnjaci sa Poljoprivrednog instituta i Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci koji su naglasili da se u Republici Srpskoj, između ostalih, pojavila hrastova stjenica, azijska voćna mušica i karantinski patogen, tj. fitoplazma koja uzrokuje crvenilo lista, sušenje i propadanje krušaka.
Fotoprilog
Tagovi
Autor