Obroci navodnjavanja mogu biti dnevni ili sedmični. Aplikaciju vode je najbolje sprovesti pomoću sistema "kap po kap" koji ne dovodi do pojave nastanka pokorice zemljišta.
Kultura smokve se smatra jako otpornom na sušu, ali da bi je uzgajali u intenzivnim plantažama sa svrhom ostvarivanja prihoda, za proizvodnju je neophodna voda. Kultura smokve ima potrebu za 800 mm padavina godišnje. Zajedno sa dobro razvijenim korenovim sistemom moguće je ostvariti optimalni rod, ali kako bi osigurali rod i doprineli ustaljenosti kvalitete te kvantitete, moramo obezbediti navodnjavanje.
Kako u preporukama ističu inženjeri agronomije dr sc. Miro Barbarić i mr sc. Marija Prlić, navodnjavanjem možemo uticati na relativnu vlažnost, jer smokva najbolje uspeva na 70 odsto relativne vlažnosti vazduha, dok pri nižoj uz visoku temperaturu dolazi do paleži smokve.
Obroci navodnjavanja mogu biti dnevni ili sedmični. Aplikaciju vode je najbolje sprovesti pomoću sistema "kap po kap" koji ne dovodi do pojave nastanka pokorice tla. Obroci moraju biti optimalni kako ne bi došlo do sušenja plodova ukoliko su oni umanjeni, ali i do pucanja u punoj zrelosti, ukoliko su obilni, što dovodi i do pojave oboljenja od različiti patogena, poput truleži ploda smokve.
Zavisno od kapaciteta kapanja kapaljki određujemo vremenski period obroka. Kapaljke imaju raspon od dve do osam litara u satu, zavisno od proizvođača i pritiska sistema navodnjavanja. Odraslo stablo smokve po obroku treba nekada i više od 50 litara po aplikaciji.
Folijarna đubriva se obavljaju primenom vodotopivih na bazi fosfora koji je važan za oplodnju plodova, a takođe i za proces zrenja sa đubrvima na bazi kalijuma. Takođe, bitan mikro element u proizvodnji smokava je cink koji pospešuje sintezu šećera. Optimalna folijarna đubriva smokve se obavlja sa ujednačenim makro hranivima sa udelom mikro hraniva u formulaciji hraniva za prihranu.
U junu se pojavljuje prvi rod kod dvorodnih sorti poput Petrovače bele. Puna zrelost plodova prvog roda se manifestuje u povećanju ploda do dvostruke veličine i visokog sjaja boje sa pojavom kapljica nektara na kožici.
Tokom ovog meseca dolazi do pojave larvi smokvinog medića (Ceroplastes rusci) koje nakon rasprostranjenja vetrom nastanjuju listove i plodove smokava, a potom se prekrivaju štitom voštane izlučevine. Simptom pojave možemo primetiti pojavom kolonija mrava koje skupljaju mednu rosu koju smokvin medić obilno luči te dolazi do pojave crnjenja stabla i plodova koji su lepljivi, a time gube i na vrednosti. U krajnjem slučaju dolazi do sušenja lišća čime biljka zaostaje u razvoju i na kraju do sušenja celog stabla.
Mere zaštite protiv ove štetočine se obavljaju u periodu mirovanja vegetacije, jer je smokva veoma osetljiva na EC formulacije, a reaguje odbacivanjem lišća. Tretiranje se obavlja paletom mineralnih ulja poput crvenog, plavog i belog, ali ukoliko je nužno da obavljamo letnje tretiranje onda to sprovodimo sa preparatima na bazi piretrina i nima.
U smokvicima tokom juna je još aktuelno uništavanje korova, a obavlja se primenom herbicida ili košnjom korova. Ukoliko se kosi, jako je bitno kod iznosa mase korova na mesto spaljivanja da se ponaša skladno sa pravilima održavanja vatre na otvorenom. Isto tako je moguće ostaviti zelenu masu na površini smokvika u svrhu malčiranja, kako bi se smanjilo isparavanje vode iz zemljišta.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka