U Begaljici, pre pola veka je 1.500 hektara bilo pod jagodom, pa je prozvano prestonicom tog voća, a danas broji desetak većih uzgajivača. Porodica Bugarčić, jedna je od najupornijih, a oni decenijama opstaju. Sadili su jagode i na foliji, ali su zbog kiše voćke natopljene pa ne mogu da izdrže do Rusije.
U Begaljici, pre pola veka je 1.500 hektara bilo pod jagodom, pa je prozvano prestonicom tog voća. Međutim, poslednjih godina sve je manje uzgajivača. Voćari su zbog problema sa navodnjavanjem, poplavama, sušama i gradom, ali i zbog neorganizovanog otkupa, dizali ruke, jedan po jedan. Begaljica danas broji desetak većih uzgajivača. Porodica Bugarčić, jedna je od najupornijih, a oni decenijama opstaju.
Kažu da pamte sezone kad su im ceo rod uništili grad i poplave, ali su nastavljali da sade, jer jagode su ih kako kažu podigle. Branislav kaže da je ovo prva godina da je jagoda izuzetno dobro rodila, a nakon 2013, kada pamti isto.
Berba je za Bugarčiće počela prvih dana maja i trajaće još nekoliko dana. U julu počinje sadnja za iduću godinu. Sa 75 ari koje su im pod jagodama, nadaju se rezultatu od osam tona voćki do kraja berbe.
Do sada su već obrali oko pet i po tona - 1.430 gajbi. Najudarnijih dana, prethodnih nedelja imali su i po sedam berača u polju. Išlo je oko 150 kilograma po radniku dnevno, do 30 gajbi, a svaka gajba do šest kilograma.
Ove godine su posadili i neke nove sorte, a probali su i novi način sadnje - na foliji. Tu je sorta rumba, a posadili su i kler, asiu, džoli, kao i albu koja je bila najdarežljivija ove godine i najvrednije je rađala.
"U početku smo prodavali sve što oberemo, otkup išao fenomenalno. Sve su nam za izvoz u Rusiju otkupljivale hladnjače, za 180 do 220 dinara. To je dobra cena, jer nas proces proizvodnje po kilogramu košta 80 dinara. A onda je plodove kiša natopila i previše sočne voćke ne mogu da izdrže stajanje u hladnjači i dug transport. Zato sam morao da ih dajem nakupcima, za kvantaš i pijacu, po 80 i 90 dinara. Sada je otkupna cena do 100 dinara," kaže Slobodan za Večernje novosti.
Na ovoj njivi postavljeno je, 1.200 metara folije, a toliko je instalirano metara cevi za navodnjavanje. Nastaviće uzgoj na ovaj način, jer folija privlači temperaturu pa voćke brže zru, nego na zemlji.
"Možda će sledeće godine biti više prozvođača, jer ima dosta zainteresovanih, ali mora da se reši problem navodnjavanja," kaže Slobodan. Ističe da se spremilo mnogo uzgajivača da posadi sad u julu jagode. Platili su i sadnice i folije i priključak za vodu.
"Samo se još čeka da Grocka ispuni obećanje i obezbedi navodnjavanje. Bez toga, nema smisla ni saditi. Mi vodu dovlačimo iz cisterni. Priznajem da je Grocka uradila puteve i da se sada do svake njive može kolima," kaže Slobodan.
Stalno se priča o opasnim hemikalijama kojima se prskaju jagode, da ih treba prati, potapati u sodu bikarbonu, a Bugarčići kako prenose Večernje novosti jedu svoje plodove pravo sa zemlje. "Naše jagode mogu da se jedu i bez pranja. Najvažnije je bilo tretiranje u cvetu, a u zrenju i predzrenju samo se prska protiv truljenja," kaže Branislav.
Izvori
Tagovi
Autorka