Siva pjegavost je najštetnija i najrasprostranjenija bolest oraha - kako ju spriječiti?

Jedna od najrasprostranjenijih i najštetnijih bolesti oraha u svijetu i kod nas je siva pjegavost (antraknoza) oraha (lat. Gnomonia leptostyla) . Velike štete nastaju u godinama s vlažnim proljećem i ljetom, kao što imamo i ovo ljeto 2018. te ponajviše u julu. Pri jakoj infekciji može propasti više od 80% plodova. Kao posljedica zaraze dolazi do propadanja i opadanja lista, zbog čega su lastari nedozreli, a orah češće izmrzava tokom zime. Čak gljiva može prouzrokovati slab porast sadnica u rasadnicima te njihovo izmrzavanje u toku zime.

Simptomi sive pjegavosti 

Simptomi ove bolesti se manifestuju na svim zeljastim dijelovima stabala: plodovi, listovi, lastari itd. Tipični simptomi su na listovima, ali i na plodovima u vidu crnih, a češće smeđih pjega. U sredini su ove pjege sivkaste boje. 

Za vrijeme kišnog perioda patogen se širi. Broj pjega se tokom vegetacije povećava, a list se suši. Zbog jače pojave bolesti lišće opada u toku ljeta, krošnje kod osjetljivijih sorti ogolijevaju već u augustu. Najčešći simptomi koji se javljaju na lastarima su pjege sa ovalnim ili nepravilno uglastim oblicima. 
Kao što smo rekli, pjege nastaju i na plodovima u okviru kojih epikarp i mezokarp pocrne, izumiru, javljaju se derformacije kao i pukotine u izumrlom tkivu. Rano zaraženi plodovi opadaju. Zaraženi plodovi koji su dostigli normalnu veličinu opadaju, ali unutar njih nastaje jezgro koje pocrni i ima gorak okus (česta pojava u ekstenzivnoj i intenzivnoj proizvodnji oraha).

Širenje patogena

Patogen se intenzivnije javlja ako je tokom maja prohladno, kišovito vrijeme. Razvija se u temperaturnom intervalu 5-30°C (optimum 18°C). Optimalna temperatura za infekciju je 21°C, a da bi do nje došlo, potrebno je da list neprekidno vlažan 6 sati. Nakon opadanja, list se raznosi vjetrom te dospijeva na mlado lišće i čine početne infekcije. 

Patogen može prezimjeti u zaraženim lastarima u rasadnicima, odakle se konidijama širi na mlado lišće. S naličja lista, ispod kutikule, nastaju acervule koje proizvode konidije kojima se zaraza širi. Nakon opadanja lišća počinje saprofitska faza i tako se ciklus razvoja gljive završava.

Mjere zaštite

Što se tiče mjera zaštite, značajnije preventivne mjere su sakupljanje i spaljivanje opalog lišća, kao i njegovo zaoravanje. Takve mjere nisu dovoljne, jer se patogen održava i na lastarima, pa je potrebno rezidbom odstraniti zaražene ljetoraste. Gajenje otpornih sorti je također dobra mjera zaštite, a otporne sorte su: Elit, Hartley itd. 

Hemijsko suzbijanje kurativnim djelovanjem je značajno te se koriste preparati na bazi bakra, mankozeba, kaptana i slično.

Najefikasnija hemijska zaštitna kurativna mjera postiže se na taj način da se prvo odradi zaštita kontaktnim fungicidom na bazi kaptana, a nakon 5-7 dana sistemičnim fungicidom na bazi mankozeba (Dithan, Star WP, Ridomil Gold i sl.).