Gorku trulež jabuke izaziva polifagna gljiva Glomerella cinguelata, koja se saprofitski razvija na različitim gajenim i divljim biljnim vrstama. Na plodovima jabuke taj parazit uzrokuje ujednačene, tamnomrke, kružne pege koje počinju na lenticelama i postepeno se šire. U odmaklom stadijumu bolesti imaju gorak ukus po kojem je ova bolest i dobila naziv.
Gorku trulež jabuke izaziva polifagna gljiva Glomerella cinguelata, koja se saprofitski razvija na različitim gajenim i divljim biljnim vrstama. Na plodovima jabuke taj parazit uzrokuje ujednačene, tamnomrke, kružne pege koje počinju na lenticelama i postepeno se šire. Kako objašnjava diplomirani inženjer voćarstva Mica Stajić iz PSSS Vranje, na jednom plodu može da se pojavi više pega. U zavisnosti od spoljašnje temperature one se postepeno šire i spajaju, dovodeći na kraju do potpune truleži ploda. Glomerella cinguelata formira toksine koji zaraženom plodu daju gorak ukus, po kojem je ova bolest i dobila naziv.
U periodu između dve sezone ova gljiva preživljava u obliku peritecija i acervula na mumificiranim plodovima i micelijumima u zaraženom izumrlom drvetu i rak-ranama. Mica Stajić napominje da infekcija plodova može da nastane u bilo kojoj fazi vegetacije, ali je intenzivnija od sredine do kraja vegetacionog perioda. Povećanje pege na plodu je najbrže na temperatiri iznad 30◦C.
Kada je reč o višnji, početne promene na plodovima se ispoljavaju u obliku svetlomrkih, sitnih pega ili ranica koje se vremenom povećavaju. Obolelo tkivo izumire i uleže podsećajući na antraknozne rane, po čemu je bolest dobila ime antraknoza plodova višnje. Tkivo u okviru pega nekrotira, smežurava se i suši, što povlači propadanje i sušenje čitavog ploda. Na pegama se formiraju svetlomrke do ružičaste gomilice sastavljene od reproduktivnih organa parazita, poređane često u vidu koncentričnih krugova.
Gorka trulež jabuke se suzbija tako što se mumificirani plodovi, rak-rana i izumrelih grana uklanjaju, a veoma je važno zaražene plodove odstranjivati tokom trajanja vegetacije. Stručnjaci takođe preporučuju i primenu fungicida na bazi prosimidona tokom cele vegetacije u intervalu 10-14 dana.
Foto: Alan Biggs / Flickr
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autor