Šatorovićka trešnja malo sitnija, ali zato nema problema sa bolestima

Šatorovići. Selo smješteno na domak Brčkog, a u njemu oko 50 hektara pod trešnjom. Od davnina ovo mjesto poznato je kao voćarski kraj, a naročito po navedenoj voćnoj kulturi.

Iako je sezona berbe pri samom kraju, posjetili smo zasad uzornog voćara Bahrije Ribića, gdje zatičemo tek po koje neobrano stablo.

Ribić posjeduje jedan hektar trešnje, 11ha šljive i u skorije vrijeme, 3,5 duluma pod jagodom, s kojom namjerava da se i dalje širi, bar do pet duluma.

Godine 2017. kupuje 1,7 hektara zemljišta koje privodi kulturi, krčeći šumu. Sagrađuje objekat koji služi kao otkupni, sabirni centar u kojem ima magacinski prostor oko 500 m2 i hladnjaču od 200 kvadrata. Kapacitet hladnjače iznosi oko 80 tona.

Nema problema sa bolestima

Sortiment pomenute voćne vrste uskladio je tako da konsatntno pristiže druga i ima: Lionsku ranu (Francuska) koja sazrijeva polovinom maja, Burlatova rana (Francuska) dozrijeva krajem maja, Regina (Njemačka), ona pristiže sredinom juna i Hedelfingerova (Njemačka), nju bere krajem juna.

"Ovo proljeće bilo je veoma nepredvidivo, sa skoro uzastopnom pojavom jakog mraza što je uništilo više od 80 procenata roda svog ranog voća pa i trešnje, što se deseilo i u mom slučaju", prisjeća se Ribić. Kako nas je tokom cijelog perioda sazrijevanja naizmjenično pratilo hladno vrijeme i kiša, vegetacija je kasnila oko tri sedmice, kao što je bio slučaj i sa većinom poljoprivrednih usjeva. Nepovoljni vremenski uslovi, stalna temperaturna kolebanja uticali su na prinos, loš kvalitet ploda pa je i plod sitniji.

Ovaj odgovorni proizvođač i domaćin za primjer ništa ne prepušta slučaju tako da se sve agrotehničke mjere primjenjuju u optimalnom roku. Pojave bolesti nema - sve se preventivno uspije zaštiti, takođe rijetko ima problem sa trešnjinom muhom.

I uzgoj jagode je isplativ

Naš sagovornik bio je glavni organizator jedine manifestacije u Šatorovićima, a to su "Dani trešnje", ali ove godine nadležni nisu imali sluha za tu manifestaciju te se ista nije ni održala, kao ni u 2020. zbog vanrednih mjera protiv Covida-19.

Prije par godina uspio je da okupi par zainteresovanih ruskih kupaca. "Mi nismo mogli da zadovoljimo stroge kriterijume kupca, imamo usitnjenu proizvodnju, slabijeg kvaliteta, sitniji plod nego što je tržište zahtjevalo. Naša roba je isključivo za domaći plasman", istakao je ovaj poljoprivrednik.

Na naše pitanje zašto se odlučio i za jagodu navodi da ova vrsta u zatvorenom prostoru predstavlja sigurnu proizvodnju, raniji i brži obrt sredstava, dobar podsticaj i odgovarajuću cijenu. 

"Naročito smo se ove godine potrudili da robu plasiramo finalnom potrošaču", istakao je Bahrija.

U svim radovima pomažu mu ukućani, a ima veliku potrebu i za sezonskim radnicima koje plaća pet KM po satu i za koje tvrdi da ih je sve teže naći.