Za postizanje izvanrednih rezultata u proizvodnji plodova trešnje, izbor kvalitetnih sorti mora biti praćen izborom adekvatnih oprašivača. Pripadnost sorti različitim grupama prema pravilima međusobnog oprašivanja i oplođenja, presudno utiče na rodnost u zasadima ove izrazito stranooplodne vrste.
Tražnja za plodovima i relativno visoke otkupne cene su uticali na povećano interesovanje za podizanjem zasada trešnje poslednjih godina. Pri izboru sorti trešnje treba se rukovoditi njihovim proizvodnim rezultatima, koje stabilno ispoljavaju na određenom području u višegodišnjem periodu.
Iako je sortiment trešnje prilično dinamičan, odabir sorti predstavlja pravi izazov za proizvođače, kako sa aspekta kvaliteta ploda, tako i sa aspekta optimalne rodnosti, gde jedan od ključnih faktora uspešnosti gajenja predstavljaju sorte - oprašivači. Kao tipična samobesplodna vrsta, trešnja je upućena na oprašivanje polenom drugih sorti odgovarajuće genetičke podudarnosti (kompatibilnosti), i upravo se u ovoj oblasti često mogu sresti greške i potencijalni uzroci zasada tzv. "jalovih trešanja".
Zbog svojevrsnog genetičkog mehanizma, samobesplodna sorta trešnje je u nemogućnosti da zametne plod pri oprašivanju, kako sopstvenim polenom, tako i polenom druge sorte, ali iste grupe inkompatibilnosti (do sada je poznato 47 ovakvih grupa). To praktično znači da se u jednom zasadu može nalaziti više sorti izvanrednog kvaliteta i gajenih primenom najsavremenijih agro i pomotehničkih mera, a da rezultat u pogledu rodnosti bude nula (da, nula, ukoliko u blizini nema drugih zasada ili stabala kompatibilnih sorti!).
Pored odgovarujuće kompatibilnosti kao osnovnog uslova rodnosti u zasadima trešnje, neophodna je i podudarnost sorti u pogledu vremena cvetanja. Širenje introdukovanih sorti je nezamislivo bez njihovog prethodnog pažljivog ispitivanja u agroekološkim uslovima područja planiranog za gajenje, kako zbog proizvodnih osobina, tako i zbog karakteristika vremena cvetanja u odnosu na druge sorte. Drugim rečima, dobra sinhronizovanost dve sorte trešnje u pogledu vremena cvetanja u npr. Holandiji, ne znači nužno i dobru sinhronizovanost u regionu Balkana.
Pozna sorta trešnje regina, veoma tražena zbog odličnog kvaliteta ploda i rodnosti, neće dati rezultate ukoliko se posadi zajedno sa sortama vera i van. Na prvi pogled dobra kombinacija zbog krupnoće ploda sve tri sorte i različitog vremena sazrevanja (vera - van - regina), u praksi će doživeti katastrofalan rezultat. Zbog pripadnosti istoj grupi inkompatibilnosti (grupa II), sorte neće moći da se međusobno oplode i zametnu plodove, čak i uz visoku obilnost cvetanja i obezbeđenje pčela - prenosilaca polena.
Ista sorta (regina, grupa II) će dati odličan rezultat ukoliko se posadi zajedno sa sortama karina (grupa III) i kordia (grupa VI). Pripadnost različitim grupama, sinhronizovanost u pogledu vremena cvetanja u većini proizvodnih područja i dobar kvalitet ploda čine ovu kombinaciju izvanrednom, pa će proizvođači biti zadovoljni i prinosom i krupnoćom ploda.
Samooplodne sorte trešnje na tržištu sadnog materijala proizvođačima olakšavaju izbor, zato što mogu, ne samo zametati plodove pri oprašivanju sopstvenim polenom, već su istovremeno i univerzalni oprašivači za ostale sorte. U zasadima trešnje, naročito ukoliko su u pitanju plantažni zasadi većeg broja sorti, preporučuje se sadnja makar jedne samooplodne sorte.
Ipak, nekada odobravano gajenje samooplodne sorte trešnje kao jedine u zasadu (monokultura) danas se apsolutno ne preporučuje, pošto i samooplodne sorte daju bolje rezultate pri oprašivanju polenom drugih sorti. Koncept sadnje najmanje tri međusobno kompatibilne sorte dobre podudarnosti u vremenu cvetanja je svakako dobar način da se osigura stabilna rodnost u zasadima trešnje.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka