Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gruža Agrar
  • 31.05.2022. 16:00
  • Šumadijski okrug, Belosava, Gruža

Sabor voćara u Gruži: Enciklopedija znanja, potrebno još sigurno tržište

Agroklimatski uslovi u našoj zemlji su bogom dani za voćarsku proizvodnju. Voćari su dokazali da postoji volja za napredovanjem, za novim znanjima. Jedino što fali jeste više novca i sigurno tržište.

Foto: Sonja Cvetković
  • 816
  • 241
  • 0

Nakon dve godine pauze zbog pandemije korona virusa, firma "Gruža agrar" je organizovala četvrti po redu Sabor voćara.

Manifestacija, koja predstavlja spoj nauke i prakse, okupila je oko 2.000 voćara iz zemlje i regiona, kao i eminentne stručnjake iz oblasti voćarstva, predstavnike obrazovnih i naučnih ustanova. Ukazano je na poseban značaj obrazovanja i razmene iskustava sa kolegama iz inostranstva, kako bi se podigao kvalitet voćarske proizvodnje u Srbiji, a naročito onaj deo koji je u skladu sa evropskim i svetskim trendovima.

Upravo suština gružanskog sabora je što stručnjaci voćarstva na terenu daju uputstva, preporuke i prognoze. Plantaže porodice Nikolić nisu više samo proizvodni zasadi već i ogledna dobra gde znaje stiču učenici, student i sami voćari. Umesto amfiteatra i laboratorija predavači ugledni univerzitetski profesori svoja zapažanja i znanja prenose zainteresovanima.

Jabuka - 35 dinara

O savremenim svetskim trendovima u proizvodnji jabuke govorio je prof. dr Franci Štampar sa Biotehničkog univerziteta u Ljubljani, koji svojim izlaganjem uvek i pre svih, saopšti informacije koje nam često "nisu po volji". Njegova aktuelna tema bila je cena jabuke, koja ovog trenutka ne obećava.

Stručnjaci voćarstva na terenu daju uputstva, preporuke

"Evropa ima zalihe veće nego lani u ovo doba i pored toga što smo beležili manji rod jabuke, dakle sa manjim prinosima je u hladnjačama još uvek ima. Zbog nižih cena voćarima je takvo tržište neinteresantno jer cena voća ostala na isto ili manja, a cene transporta rastu. Zapravo transport, odnosno cena prevoza je poskupela tri do pet puta u velikoj meri osim viška jabuke umanjio njenu cenu.

Ono što je moja poruka danas da ako imamo rod u voćnjaku nemojmo ga uništiti u berbi, poštujmo onog ko kupuje od nas i stavimo u boks, ono što treba da stavimo", rekao je Štampar i na kraju dodao da je cena od 35 dinara dobra cena, ali za tu cenu treba u voćnjaku da imamo 40 tona jabuke prve klase.

Iskoristivost nepogodnog zemljišta

Hidroponski uzgoj borovnica u Srbiji je u ekspanziji i gotovo svakodnevno se javljaju novi budući voćari, koji žele da formiraju zasade tvrdi prof. dr Jasminka Milivojević, koja vodi zasnovane plantaže porodice Nikolić, domaćina skupa.

Uz podršku Ministrstva poljoprivrede, a u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom univerziteta u Beogradu, Agronet centrum za istraživanje i obrazovanje i Gruža agrarom, sprovodi se projekat "Savremena tehnologija gajenja borovnice u zaštićenom prostoru u funkciji održivog ruralnog razvoja Srbije". 

"Cilj ovog projekta koji sprovodimo na plantažama Gruže agrara jeste da se ispita gajenje borovnica u različitim uslovima i tipovima gajenja, gde pored protivgradnog sistema koji je najviše zastpuljen u našoj zemlji imamo mogućnost i gajenja 'raincap' sistema pod plastenicima i visokim tunelima. Dobro ste primetili da je sve intenzivnije gajenje borovnice u hidroponici. Prednost hidroponskog uzgoja je što mogu da se iskoriste nepogodna zemljišta, teškog mehaničkog sastava i neodgovarajuće pH vrednosti", kaže Milivojevićeva i dodaje da je u ovom načinu uzgoja olakšano zalivanje i programiranje prihrane, čak i u nepovoljnim klimatskim uslovima.

Milivojevićeva je govorila o savremenoj tehnologiji gajenja borovnice

"Gustina sadnje je veća, a biljka u saksijama zaštićena je od zemljišnih štetočina. Ova tehnologija omogućava kontrolisano gajenje. Biljci dajete ono šta joj treba, bez obzira kakav kvalitet zemlje je dostupan proizvođaču."

Doc. dr Dragan Radivojević je na konkretnim primerima proizvođačima objašnjavao sve zamke i tajne uspešnog gajenja voća. Centralna tema njegovog izlaganja odnosila se na proredu jabuke i značaju ove mere. Bilo je i puno pitanja vezanih za fotoselektivne mreže koje su postavljene na delu plantaže pod borovnicom. Na rezultate ćemo ipak, kako kaže, sačekati.

"Prave rezulatate ćemo imati tek nakon tri godine, jer je to period koji nam pruža mogučnost da upoređujemo biologiju biljke, vegetaciju, kako se ponaša pod kojom mrežom i koji će biti najbolji pokazatelji, naročito u smislu klimatskih uslova, koji su svake godine, kako vidimo različiti. U pitanju se foto selektivne protivgradne mreže, koje imaju mogućnost da menjaju kvalitet svetlosti koje ulazi u voćnjak, što će biti budućnost u voćarskoj proizvodnji.

Sa crnim protivgradnim mrežama mi smo postizali odgovarajuću fizičku zaštitu, a sa ovim mrežama nam se pruža mogućnost da utičemo i na fiziološke karakteristike biljke u smislu smanjenja ili povećanja biljke, na povećanje krupnoće biljke i ploda, obojenosti ploda, period ranijeg ili kasnijeg sazrevanaja", objašnjava Radivojević.

Plodovi za tržište - zdravstveno bezbedni

Svaka godina je priča za sebe jer promena klime i vremenski uslovi diktiraju tajming pravovremenih tretmana, zaključila je dipl. inž Marija Kolundžija, zadužena za upravo ovaj posao na plantažama Nikolića.

"Ove godine voćari se više bave suzbijanjem štetočina kojima toplo vreme pogoduje. Cilj struke je kako najbolje zaštititi plodove i voćke uz racionalnu upotrebu hemijskih sredstava. Važno je da plodovi koje plasiramo na tržište budu zdravstveno bezbedni, bez rezidua, uz poštovanje karence. Proizvođači moraju da znaju da komisija EU svake godine donese odluku o zabrani nekih od pesticida. Za proizvodnju bi bilo pogubno da se nađu čak i u minimalnim tragovima, jer se naročito u izvozu rade stroge kontrole", naglašava Kolundžija.

Solitarne pčele

Veliko interesovanje izazvale su postavljene kućice za solitarne pčele. O njihovom značaju iscrpna izlaganja izložio je Dekan biološkog fakulteta profesor dr Ljubiša Stanisavljević.

"To je samo deo jedne populacije koji se već nalazi u prirodi i vi im bukvalno obezbedite adekvatno mesto za njihovo gneždenje i zgodno je da vi posle ako znate da ih negde ima, i ako postoje neke kuće ili vikendice sa ovim cevčicama od trske, tamo postavite ove prazne. One se ugnezde u njima, a vi posle ova gnezda, ove snopove možete da prebacite u voćnjake", objašnjava Stanisavljević i dodaje da ove pčele u oprašivanju su efikasnije od medonosnih.

Solitarne pčele: Bolji oprašivači, otporni i na pesticide?

"Za oprašivanje voćaka na 10 ari potrebno oko 30 solitarnih pčela, a oko 2.500 pčela radilica."

Prednost ovih pčela je i u tome što su aktivne i na nižim temperaturama od osam stepeni, u odnosu na medonosne, koje izlaze kad je iznad 13 stepeni. Naš sagovornik ističe da ta temperaturna razlika može biti vrlo značajna u proleće, kada je oprašivanje najbitnije.

Sve veće interesovanje za lekovito bilje

Sabor voćara Gruže agrara nikada nije ličio na klasične manifestacije. Organizatori su okupljanje osmisli i kao porodični dan u prirodi, tako da dolaze roditelji sa decom, za koju su obezbeđeni bogati propratni sadržajima - vožnja kočijama, jahanje, pikado, igraonice za decu. Na imanju porodice Nikolić organizuje se i mini poljoprivredni sajam sa nekoliko desetina izlagača, koji takođe nije uobičajan. Umesto sajamskih hala učesnici su svoje ponude izlagali u šumarku koji koji okružuje imanje i voćnjake. A bilo je svega od tehnike, mašina, berača borovnice, proizvoda, sirovine, sadnog materijala.

Sabor koji je sve, samo ne klasičan

Uz bogat stručni domaćini su organizovali i zabavni program, kako za odrasle tako i za decu, a prijatelji skupa "Institut Josif Pančić" spremili su posebno iznenađenje.

"S obzirom na informaciju koju imamo kako domaćina, tako i drugih proizvođača sa ovog područja, da je sve veće interesovanje sa gajenje lekovitog bilja, naš cilj je upravo da prezentujemo i promovišemo proizvodnju lekovitog bilja. I ne samo proizvodnju lekovitog bilja već i proizvode od istog i ono što Institut radi pune 74 godine. Mi imamo tu mogućnost da pružimo logistiku u svakom smislu i da će buduća saradnja biti na korist svih nas koji želimo da ova proizvodnja ponovo zaživi", rekao je direktor Instituta Josif Pančić dr Milan Lukić.

Oni koji gaje jabuku najviše se plaše prodaje svojih plodova, imajući u vidu da se u hladnjačama u Srbiji još uvek nalaze tone ovog voća. Strepnja je kažu i sa neba jer oni mali proizvođači sa par hektara, a takvih je najviše još uvek nemaju protivgradne mreže.

Razmena iskustva i predavanja o novim tehnologijama proizvodnje zainteresovalo je pored iskusnih voćara i mlade ljude koji tek počinju da se bave ovom proizvodnjom.

Promocija gružanskog kraja i njegovih potencijala

Domaćini Sabora su počeli da se bave voćarstvom pre skoro 20 godina, ali su proizvodnju na profesionalnom nivou počeli da rade intenzivno u poslednjoj deceniji, uvek naglašavajući važnost čvrste spone između struke, nauke i prakse. Organizator i vlasnik "Gruže Agrara", i kako sa ponosom ističe i voćar, Miroslav Nikolić ne krije zadovoljstvo odazivu na gružansku školu znanja.

"Ovde su voćari ne samo iz Srbije već i iz čitavog regiona, ove godine imamo voćare iz Poljske, Bugarske, prijatelje iz Italije, Belorusije. Sastav struke i odličnih vočara, koji su došli potvrđuje važnost događaja, a nama pruža veliku satisfakciju. Veliko je interesovanje voćara, što dokazuje da su posvećeni svom radu i svom poslu, a ono što me posebno raduje jeste veliki broj mladih voćara koji su naslednici svojih voćarskih porodica. Sabor voćara kao i naše zimsko Savetovanje nije značajno samo za našu firmu, već i za ceo gružanski kraj i Knić i promociju svih njenih potencijala", ističe Nikolić.

Veliko je interesovanje voćara, zapazio je Nikolić

Nikolići imaju zavidne plantaže jabuke, breskve i borovnice u Balosavi. Da se upornost i rad zasnovan na znanju isplati potvrdili su odličnim izvoznim skorom. Jedni su od retkih čiji plodovi nisu imali boravišnu taksu u sopstvenim objektima. Posebno je osokolila borovnica kojoj nisu odoleli kupci ni na istoku, ni na zapadu.

"Ono što je interesantno u odnosu na region, je ta dobra pozicija Srbije geografski ali i proizvodno smo na raskršću puteva. Rezultati ne mogu padati s neba, jer vidite i danas je praksa, tu je struka, tu su danas i prestavnici vlasti da čuju šta nas to muči, koji su problemi i negde svi zajedno moramo da radimo na tome.

Mi smo upravo u ove dve poslednje godine uveli mnogo novina, neke iskustveno, neke učeći na tuđim greškama. Idemo u pravcu novih tehnologija, novih voćnih vrste, novih pakovanja, novih skladišnih prostora, novih tržišta, probali da restartujemo sve dobro kako bi bili još bolji i produktivniji", kaže Nemanja Nikolić i dodaje da ponude za plasman imaju ali za sada još uvek pregovaraju.

Reč i o IPARD-u

Na Saboru se govorilo i o IPARD programima, novim načinima konkurisanja i plaćana preko Uprave za agrana plaćanja, IT tehnologijama i značaju elektronskih prijava koje će naredne godine sigurno zaživeti. Skup su pozdravili predstavnici ministarstva, lokalne samouprave i Zadružnog saveza koji su ponovo istakli da su kooperative neminovnost jer male proizvodnje nisu održive u modernism uslovima poslovanja.

Uskoro nas u Balosavi očekuje novi Centar za lekovito bilje i povrće. Razlog je jednostavan, jer su domaćini male Opštine Knić u prošloj pandemijskoj godini podigli nivo nivo izvoza za sedam miliona evra.

Agroklimatski uslovi u našoj zemlji su bogom dani za voćarsku proizvodnju. Voćari su dokazali da postoji volja za napredovanjem, za novim znanjima. Jedino što fali, je više novca i sigurno tržište, zaključak je ovogodišnjeg Sabora u Gruži.


Foto prilog


Tagovi

Gruža agrar Sabor voćara Cena jabuke Franci Štampar Jasminka Milivojević Hidoponski uzgoj borovnica Dragan Radivojević Miroslav Nikolić Nemanja Nikolić Plasman voća Milan Lukić Ljubiša Stanisavljević Marija Kolundžija


Autor

Sonja Cvetković

Više [+]

Ljubitelj poljoprivrede i dugogodišnji autor priloga i emisija o najnovijim agrarnim dešavanjima u Srbiji.


Partner

Gruža Agrar

Balosava bb, 34230 Gruža, Srbija
tel: +381346515676, e-mail: info@gruzaagrar.rs web: http://www.gruzaagrar.rs

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]