Životni vek breskve, odnosno, period kada najviše rađa je do 15 godina jer je često napadaju bolesti i štetočine.
Breskva je koštičava voćna vrsta koja, kao i šljiva, kajsija, višnja i trešnja, ranije kreće sa vegetacijom i osetljivija je na zimske mrazeve u odnosu na jabučaste vrste.
Glavni preduslov za krupne plodove je otvorena i osvetljena krošnja kao i optimalan broj jednogodišnjih rodnih grančica.
Sa njenom rezidbom može da se počne već tokom februara ili u martu mesecu, pred otvaranje pupoljaka. U većim zasadima sa orezivanjem se kreće ranije, u manjim voćnjacima može i kasnije. Breskva vrlo rano počne sa rađanjem i u prvim godinama razvoja trebalo bi da se radi jača rezidba, kako bi se potencirao rast i razvoj krune. Uzgojni oblici koji su najviše zastupljeni su vaza, palmeta, vretenasti žbun i vreteno.
Kada voćka počne da plodonosi, najviše pažnje trebalo bi da se obrati na broj jednogodišnjih rodnih grančica koje se ostavljaju za rod, kao i na dovoljan broj onih jednogodišnjih, za zamenu. Rodne grane su dužine od pet (majske kitice) pa do 30, čak i do 50 centimetara.
Najvažnije je da krošnja tokom vegetacijskog perioda bude osvetljena i sa dobrom prozračnošću što je znak da je rezidba dobro urađena. Ako je ova agrotehnička mera loša ili se nije obavila jednu godinu, breskva rod usmerava ka vrhovima krošnje, što dovodi do "zasene" donjih skeletnih i rodnih grana, a time i njihovog sušenja.
Potrebno je orezivanjem skratiti stablo na dohvat ruke. Činiće vam se strašno ako odrežete veliki broj grana ali, to je dobra mera jer iskusni rezači tvrde da se najbolji rezultati postižu ako se na drvetu ostavi do 45 rodnih grančica.
Na takav način će da se omogući bolje cvetanje, oplodnja i ravnomeran priliv hranljivih materija do svih plodova koji su, u tom slučaju, krupniji. Grane koje idu u unutrašnjost krošnje treba ukloniti. Veće rezove premažite voskom ili smesom bakra i kreča.
Prilikom rezidbe takođe bi trebalo obratiti pažnju da se do osnove orežu vodopije, koje vrlo retko rađaju i da se kod rezova ne ostavljaju takozvani patrljci koji će se osušiti do kraja vegetacije.
Životni vek breskve, odnosno, period kada najviše rađa je do 15 godina jer je često napadaju bolesti i štetočine. Mumificirani plodovi koji ostaju na stablu najveći su prenosnici oboljenja zbog čega se i oni moraju ukloniti iz krošnji i izneti iz zasada.
Tagovi
Autor