Ptice i puževi u napadu na jagode - kako sačuvati plodove?

Plodovi jagode su ukusni, sočni i slatki. Veliki je broj štetočina s kojima ćete se morati takmičiti u berbi. Oni su brojniji, aktivni su 24 sata i gladni su. Najveće štete pričinjavaju ptice i puževi. Dok se ptice goste u toku dana, puževi ih tamane u noćnim satima.

Osim pojedenih plodva, veliki broj postaje oštećen i neupotrebljiv.

Poslastica za ptice

Ptice neće lako odustati od crvenih jagoda posebno ako se gnijezde u blizini i imaju ptiće. Sve vrste nisu zainteresovane na isti način. Krupnije ptice mogu pojesti cijele plodove, dok manje kljucaju pojedinačne i na njima prave rupe. Najopasnija su jata čvoraka, vrana i gačaka koja će pojesti sve što vide.

Veće štete će biti u urbanim baštama i malim jagodnjacima na okućnicama. U istraživanjima je dokazano da na velikim plantažama ptice više pojedu insekata i drugih štetnih organizama, dok su štete na jagodama zanemarljive. Što je površina jagodnjaka veća, to su plodovi u centralnom dijelu zaštićeniji.

Treba izbjegavati sadnju ovog voća u blizini mjesta gdje se gnijezde ptice. Postoje i različiti objekti i uređaji za plašenje ptica. Gumene zmije i statue grabljivica (sova) imaju kratkotrajnu efikasnost. Ptice će brzo shvatiti da se grabežljivci nikada ne pomjeraju. Zbog toga ih morate pomjerati.

Možete koristiti predmete koji se pokreću i stvaraju buku kada ih vjetar miče. U tu svrhu mogu se koristiti stari CD-ovi, kineska zvona, trake koje svjetlucaju, komadi traka bijele tkanine, vrteške i slični predmeti. Mana im je što ne djeluju kada nema vjetra.

Uređaji koji stvaraju zvuk su dosta popularni. Radi se o plinskim topovima, sirenama, zvečkama, limenkama na užetu, metalnim čepovima povezanim u niz. Pitanje je koliko je jagodnjak blizu kuća i naselja, jer komšiluku može biti dosadno da slušaju ovakve zvukove.

Prije početka zrenja, po površini se položi kamenje koje smo obojili da podsjeća na jagodu. Kljucanje će uvjeriti ptice da se radi o nejestivim predmetima. Ovo može spasiti prvi urod najkrupnijih plodova.

Za manje parcele odlična zaštita će biti prekrivanje mrežama, akrilom ili drugim materijalima koji propuštaju svjetlost, vazduh i padavine i kroz koje pčele mogu doći i oprašiti cvjetove, a onemogućavaju pticama pristup. Sličnu funkciju ima i granje koje možemo položiti preko gredice.

Zaštita od puževa

Bilo da se radi o puževima s kućicom ili golaćima za njih je jagoda desert od koga neće lako odustati. Hrane se noću i zbog toga često ujutro zateknemo uništene plodove.

Kako bi smanjili napad u malim baštama najbolje ih je uzgajati na povišenim gredicama, ali i to može biti zamka. Ako su ivice gredice od daske ili cigle često se desi da je tu dovoljno vlažno i ima prostora za skrivanje puževa. S gredice uklonite nepotrebnu organsku materiju.

Obavezno uklonite sve prezrele i oštećene plodove, jer oni ispuštaju jak miris koji na puževe djeluje kao poziv na gozbu.

Okolo usjeva možemo posuti sloj pepela, ali ne preblizu biljaka jer mijenja pH reakciju zemljišta što ne odgovara jagodama. Često se pepeo pomiješa s talogom kafe. Nedostatak je što poslije kiše moramo ponovo obaviti posipanje.

Usitnjene ljuske jaja su oštre i puževi izbjegavaju da se kreću po njima. Jednostavno se pospu okolo biljaka i nije ih potrebno ponovo posipati poslije padavina.

Sumporni prah je efikasan, a osim što će spriječiti puževe djeluje na grinje i leptiraste mušice koje su štetočine jagode. Najefikasniji je čist sumpor koji se posipa po ivici gredica.

Okolo uzdignutih gredica mogu se postaviti bakarne trake koje zahvaljujući elektricitetu koji nastaje u kontaktu s tijelom puža djeluje kao barijera.

Neke biljke i pripravci od njih djeluju kao repelenti. Kopriva se može koristiti na više načina. Osim što će biljke koje rastu biti granica do koje puževi mogu ići, možemo je koristiti kao malč ili za primjenu pripravka kojim se tretira površina. Priprema se kao klasičan insekticid od koprive. Gorušica je još jedna efikasna biljka. Ako nemamo gdje da je uberemo, možemo iskoristiti senf u prahu na isti način kao pepeo.