Iako banana nije specifična za naše podneblje, ova voćna vrsta uspješno se razvija u okolini Čačka. Stručnjaci ipak smatraju da se ovo tropsko voće razvilo kod nas kao posljedica klimatskih promjena.
Proizvođač iz Konjevića, kod Čačka (susjedna Srbija, op.ur.) počeo je da uzgaja bananu prvo u saksiji. U toku čitave zime redovno je zalivao i đubrio. Kada je prošao hladan period, presadio ju je u dvorište gdje je uz sunce počela da se još više razvija i ove godine pojavili su se prvi žuti pupoljci i mali plodovi. Sada, na jednom stablu ima oko 40 banana.
Ipak, stručnjaci navode da je ovaj slučaj samo posljedica klimatskih promjena ističući da neće biti iznenađujuće ukoliko se u narednim godinama pojavi još poljoprivrednih vrsta u domaćoj proizvodnji koje nisu karakteristične za naše podneblje. "Ovo je usamljeni slučaj i posljedica sklopa mnogih mikro ekoloških faktora", kaže Duško Brković, doktor bioloških nauka na Agronomskom fakultetu u Čačku.
Brković je saglasan da klimatske promjene i promjene temperature imaju uticaj na razvoj novih i različitih vrsta voća u našoj zemlji, ali smatra da su male mogućnosti da se to razvije u tolikoj mjeri da se na našim pijacama nađe voće koje nije specifično za naše krajeve, piše Politika.
Hikmet Seferović uzgojio malu plantažu banana: Na jednom stablu bit će 140 plodova
"Ovo jeste prilično senzacionalno. Jer, proizvođač je uspio da uzgoji bananu, klasičnu suptropsku i tropsku vrstu, na otvorenom prostoru. Prethodno je dvije godine rasla u saksiji u kućnim uslovima. Ali, ovo je ipak usamljen slučaj i posljedica sklopa mnogih mikroekoloških faktora", objašnjava ovaj stručnjak.
Temperature su u porastu, što pogoduje uzgoju tog voća. Prema riječima profesora, uzgoj ovog tropskog voća neće se proširiti na veću proizvodnju već će samo biti zastupljeno u privatnim manjim proizvodnim objektima uglavnom, kako je naveo, iz hobija. Ukoliko bi se ove vrste razvile u velikoj mjeri u domaćoj proizvodnji to bi, po njegovoj procjeni, značilo da imamo drastične klimatske promjene koje bi, objašnjava, znatno negativno uticale na ljudski i životinjski svijet.
"Takvo voće ne može da ima ni prinos ni ukus ni kvalitet kao tamo gdje se masovno uzgaja jer je klima najpogodnija. To je odgovor zašto je naša malina takva kakva jeste i pravi srpski brend jer je upravo ovdje za nju najbolje podneblje. Zvanična svjetska istraživanja pokazuju da su globalni porast temperature i kolebanja (amplitude) evidentni i da će biti sve učestaliji. Moguće je da će to sporadično i uticati na promjene u asortimanu uzgojenih biljaka koje će se uzgajati u Srbiji. Prije svega voćnih zasada i to po principu "ako komšiji uspijeva limun, zašto da ne probam i ja", navodi Brković.
Kada su u pitanju ratarske biljke, smatra da je teško prestati sa uzgojem već postojećih žitarica i da su male šanse za razvoj usjeva koji nisu tipični za naše podneblje kada govorimo o ovoj oblasti poljoprivrede.
"Možda će samo neke od njih moći da se uzgajaju na većim nadmorskim visinama. Na primjer, osnovne žitarice - kukuruz, koji je porijeklom iz Srednje Amerike, gdje su temperature znatno više nego kod nas. U Srbiji se kukuruz prvo uzgajao izrazito u nizinskim predjelima", navodi Brković.
Kako objašnjava, sada je moguće vidjeti kukuruz i na 800 ili 900 metara nadmorske visine i da je rod veoma dobar. Ipak, kvalitet kukuruza, po njegovom mišljenju, ne može biti isti na većoj nadmorskoj visini kao i u nižim planinskim predjelima.
Tagovi
Autorica
