Proljetno đubrenje voćnjaka, vinograda i maslinika - obavite ga na vrijeme

Đubrenje predstavlja jednu od najvažnijih agrotehničkih mjera. Daje osnovna obilježja voćnjaku i najviše doprinosi intenzitetu voćarske proizvodnje. Pravilnim đubrenjem poboljšavamo strukturu tla, regulišemo trajanje vegetacije, povećavamo otpornost na mraz, bolesti i štetočine te osiguravamo trajnost i dugovječnost voćke.

Hemijska analiza tla je najbitnija

Hemijskom analizom tla utvrđujemo nivo hemijskih (pH, karbonati, EC) i fizićkih svojstva te nivo hranjivih elemenata. Saznajemo kojeg elementa ima previše ili premalo te na taj način primjenjujemo potrebno đubrivo. Važno je napomenuti i da je zakonska obveza, svakom poljoprivredniku koji je prijavljen u sistem, jednom u pet godina napraviti analizu poljoprivrednog zemljišta koje obrađuje i na kojem nešto proizvodi.

Redovno đubrenje voćaka

U redovnoj, razlikujemo đubrenje mladih zasada i zasada u rodu.

Najvažniji elementi za svaku voćku su azot (N), fosfor (P) i kalij (K). Azot je prijeko potreban i sastavni je dio organa i tkiva voćaka, a najviše ga ima lišće, cvjetni pupovi, plodovi i sjemenke. Fosfor je važan za formiranje i funkcionisanje reproduktivnih organa. U mlađim grančicama ima ga više nego u starijim, kao što ga ima više i u tvornom tkivu nego u kori i grančicama.

Đubrenje jabuke: Azot i kalij utiču na crvenu boju ploda

Kalij voćke uzimaju iz tla u velikim količinama i tog elementa ima više u mlađim nego u starijim organima, a osim toga ima ga i više u pupovima rodnih izboja nego u pupovima nerodnih. Ovaj element ima vrlo važnu ulogu u životu voćke pa se zbog njegova manjka javljaju različiti poremećaji.

Đubrenje mladih voćaka

Mladim voćnjacima nazivamo sve one koji su u razdoblju intenzivnog rasta i razvoja, a taj period obuhvata vrijeme od sadnje voćke pa sve dok one ne razviju osnovne skeletne grane, s obilježjem predviđenog uzgojnog oblika.

Prve godine, u osnovno đubrenje s gustim sklopom, đubri se po jednoj voćki s 0,15 do 0,25 kg s jednim od kompleksnih hraniva NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30. Ako se radi o rjeđem sklopu, po jednoj voćki dodaje se 100-150 grama.

Isto tako u prvoj godini, početkom vegetacije obavlja se prihranjivanje s 30 - 50 grama UREE ili 50 -70 grama KAN - a ili 100 - 120 grama NPK 15-15-15 po stablu.

Posadio sam voćku – šta sad da radim?

U drugoj godini, đubrenje se obavlja u isto vrijeme i s istim vrstama đubriva, samo što se količina povećava za 50% dok u trećoj i ostalim godinama obavlja se po cijeloj površini voćnjaka. Važno je kod prihranjivanja mladih voćaka koje se slabije razvijaju dodati veće količine azota.

Đubrenje zasada u rodu

Kod ranog proljetnog đubrenja unosi se azot, najčešće 1/3 do 1/2 ukupne potrebe godišnje količine s jednim od azotnih đubriva ili kompleksnim NPK s naglašenim sadržajem azota kao što su to NPK 20-10-10 i NPK 15-15-15, a obavlja se prilikom prve proljetne obrade tla.

Prihrana se obavlja nakon zametanja plodova sredinom ili krajem aprila azotnim ili NPK hranivima s naglašenim azotom, a primjenjuju se po cijeloj površini zasada. Za visok prinos jezgričavog i koštičavog voća potrebno je dodati 90-200 kg/ha azota (N), 70-120 kg/ha fosfora (P2O5), 130-250 kg/ha kalija (K2O).

Proljetno đubrenje maslina

Ako smo u jesen obavili osnovno đubrenje maslina NPK mineralnim đubrivom, sada je potrebno obaviti prihranu azotnim. Količina potrebnog hraniva zavisi od veličine i starosti stabla. Kod rodnih stabala u prvoj prihrani daje se 1-2 kg UREA 46%-tni azot.

Vrijeme je za đubrenje maslina

Ovu količinu azota maslina će do cvjetanja potrošiti. Kako bi cvjetanje, oplodnja i formiranje plodova bilo što uspješnije, pred cvjetanje (krajem aprila) obavimo još jednu azotnim đubrivom i to s 2-4 kg KAN 27%-tnim azotom. Mlada stabla starosti 2-5 godina takođe treba prihraniti dva puta s 15 - 30 dag KAN-a.

Za vinograde se koristi Urea, NPK i KAN

Mladi vinogradi koji su dali svoj prvi rod đubre se s nešto manjom količinom jer su i prinosi manji. Primjenjuje se 370 kg/ha NPK 7-14-21 ili 260 kg/ha NPK 5-15-30 ili 325 kg/ha NPK 8-16-24. Ovim količinama podmiruju se cjelokupne godišnje potrebe vinove loze za fosforom i kalijem, a azot se dodaje u nekoliko obroka najčešće u dvije prihrane i to početkom vegetacije i poslije cvjetanja.

O čemu zavisi rodnost vinograda?

Prva prihrana Ureom obavlja se rano u proljeće prilikom prve obrade tla jer će najveći dio azota vinova loza iskoristiti do cvjetanja za intenzivan porast mladica. Urea se mora plitko unijeti u tlo radi sprečavanja gubitka azota ishlapljivanjem. Preporučuje se dodati, uvažavajući količinu azota dodatu pri jesenjem đubrenju, oko 130 kg/ha ili 13 g/m2.

U maju se nakon cvjetanja obavlja još jedna prihrana KAN-om N (MgO) 27 (4,8) u količini 100-130 kg/ha ili 10-13 g/m2 zavisno od količine zametnutog roda.