Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Cijena limuna
  • 06.10.2014. 12:15

Proizvođači limuna u nevjerici - a domaći rod?

U Hrvatskoj je proizvodnja limuna niska jer ne postoji puno prirodnih uvjeta za uzgoj na velikim prostorima. Ipak, postoje mikrolokacije gdje se može uspješno uzgojiti. Zašto su cijene uvoznog limuna eksplodirale i kada ćemo ga uzgojiti sami?

  • 5.013
  • 322
  • 0

Ekstremno visoka cijena limuna na trgovačkim policama, od 25 do 30 kuna, i to onih niske kvalitete, iznjedrila je mnogo teorija o uzrocima - od ruskih sankcija na uvoz hrane iz EU, do obilnih kiša koje su naštetile ovogodišnjem urodu.

Iz Hrvatske gospodarske komore dolaze navodi kako su u ovo doba godine, ovakve neobične situacije česte na tržištu agruma, jer limun na naše tržište dolazi uglavnom iz Turske, Grčke i Izraela, gdje berba počinje sredinom ili krajem rujna. Veći troškovi prijevoza limuna iz dalekih zemalja kao što su Argentina i Brazil, ali i marže veletrgovaca voćem koji pumpaju cijene, udaraju po džepovima kupaca.

Je li uzrok visokoj cijeni gljivična bolest ili trgovačke marže?

Najveći hrvatski uvoznici limuna su trgovački lanci Konzum, Kaufland, Lidl i Plodine, a oni tvrde kako je visoka cijena posljedica gljivične bolesti koja je ove godine desetkovala limun (Guignardia citricarpa), a koja se očituje crnim točkama na limunovoj kori, koji tada postaje neupotrebljiv za širu prodaju i izvoz. Bolest je kriva i za drastično smanjenje kvalitete, ali i kvantitete ovog voća, lezije se pojavljuju i na listu i na plodu, a trenutno ne postoje sorte koje su na nju otporne. Bolest je prvi put otkrivena u Australiji 1879., a ubrzo i u Africi.

Limunjak na Visu

No, struka ne misli da je bolest uzrokovala tako visoke cijene te objašnjava da epidemije nema, jer Unija nalaže preventivne karantenske mjere za limun iz Južnoafričke Republike pa je nemoguće da se otud bolest proširila. Kažu da se radi o problemu čije ishodište leži u tipičnim problemima koji već godinama muče sve hrvatske poljoprivrednike. Naša mala zemlja uopće ne bi trebala uvoziti tolike količine limuna jer i sami imamo uvjete za njegov uzgoj.

U Konzumu, najvećem hrvatskom trgovačkom lancu, limun je najskuplji i košta 28,99 kuna/kg. Podrijetlom je iz Argentine i na deklaraciji mu uredno piše da kora, usprkos vrtoglavoj mu cijeni, nipošto nije preporučljiva za konzumaciju. U Getrou je kilogram žutih plodova oko 25 kuna, u Lidlu je 22, u Kauflandu i Intersparu oko 20, a u Plodinama 19 kn.

Domaći limun i domaći proizvođači nalaze se na Visu

Zvonimir Benčić, proizvođač limuna koji dolazi s dalekog nam Visa navodi; "Proizvodnja limuna je dobra. Cijene nisu formirane, osluškuje se tržište, a limun će se brati za mjesec, mjesec i pol. Limun uzgajam na ekološki način, upisan sam u Upisnik ekoloških proizvođača. Limun nije zahtjevan, potrebno je dobro orezivanje svake dvije godine, prihranjujem ga stajskim gnojem i željeznom galicom za prihranu korijena protiv lisnate uši.

Domaći limun spreman za domaće tržište

Limunjak ima 6.000 kvadrata, 420 stabala, nakon tri, četiri godine daje urod, a puni urod je nakon šest ili sedam godina. Tlo se obrađuje sa kopačicama na 10-15 cm da se prorahli, suzbije korov. Veći problem je berba, jer treba obrati 12 do 15 t godišnje u kratkom vremenu kada je plod u najboljoj zrelosti. U Hrvatskoj nije nestašica agruma, no potrebni su novi nasadi koji mogu nadomjestiti uvoz. Za uzgoj limuna važna je mikroklima, osjetljiv je na hladnoću, ako je dva dana minus 2, 3 stupnjeva Celzijevih, pogubno je za plod. Na Visu su lokaliteti za uzgoj citrusa, ali ne na svim dijelovima otoka, jer na sjeveru je hladnoća, temperaturne depresije koje onemogućavaju uzgoj te kulture. Lozu, maslinu i vinograd potrebno je njegovati cijele godine, a limun to ne traži."

Očekuje se naglo pojeftinjenje limuna?

Slavomir Raffaneli pak proizvodi desetke tona i plasira ih na tržište, a svim dežurnim prodavačima magle glasno poručuje da – lažu. "Sve te mutne priče, tvrdi, samo su izlike trgovcima da do kraja unište domaću proizvodnju kako bi do iznemoglosti mogli nabijati cijene i svoje vrtoglave marže. Vidjet ćete kako će za samo nekoliko dana, kad naš domaći dospije na rod, limun u nas naglo pojeftiniti na samo četiri-pet kuna.

U otkupu, ja ću ga biti prisiljen prodavati veletrgovcima za 2,90 kuna. Ozbiljna država dodatno bi investirala i u hladnjače, napominje, i na taj način cijelu godinu kontrolirala cijenu robe. Raffaneli je u ovoj bespoštednoj džungli od navodnoga tržišta ipak našao svoj model opstanka: prodaje izravnom poštanskom dostavom kupcu, svakodnevno diljem Hrvatske šalje na desetke paketa garantirano netretiranih, ekološki proizvedenih limuna. Za razliku od njih, tumači, uvozni limun u trgovačkim lancima okupan je u silikonskoj otopini koji na plodu zatvara pore kako se ne bi sušio i gubio vlagu. Takav limun je na polici isti i nakon mjesec dana, no silikon je otrovan za čovjeka, a kada se limun ubere može izdržati 10-15 dana. Uzgoj limuna nije toliko težak, posadi se, dnevno za njegu stabla treba oko tri minute, nikakva posebna njega osim što traži vode."

Otkupna cijena domaćeg limuna - samo 2,90 kn/kg

Komiška zavala, isto kao i otok Vis, mikroklimom odgovara proizvodnji limuna, čak su rađeni projekti i studije pri čemu je utvrđeno da bi se zadovoljile potrebe Hrvatske jer bi se tamo mogle proizvoditi na tisuće tona. Prodajna cijena domaćeg limuna je 10,00 kuna, a mekše kore, sorte Mer i po 6,00 kn. U ostalim dijelovima Hrvatske limun uzgajaju hobisti i može ga se vidjeti po okućnicama.

Dobro drenirana tla i osunčani položaji bez niskih temperatura

Limunu odgovaraju dobro drenirana tla lakše teksture. Najprikladnija su ilovasta ili pjeskovito-ilovasta plodna tla, te osunčani položaji, zaštićeni od vjetra. Limun ne podnosi niske temperature. Temperature od -5 °C mogu prouzročiti znatna oštećenja, pa i uginuće cijele biljke. Preporuča se zaštititi krošnju voćke zaštitnom folijom tijekom zimskih mjeseci. Za uzgoj limuna u posudi je najprikladnija južna strana s mnogo svjetlosti.

U zimskom razdoblju potrebno ih je unijeti u zatvorenu svjetlu prostoriju (najbolje na ostakljeni balkon), gdje se temperatura ne spušta ispod 10°C. Uslijed nedostatka svjetlosti biljka može odbaciti lišće, pa je ogoljele grane potrebno prikratiti, kako bi iz istih početkom proljeća potjerali mladi izdanci.

Od travnja do kolovoza agrume treba gnojiti jednom tjedno, najbolje posebnim gnojivom za agrume. Ako je biljka neishranjena, njezino lišće je žute boje. U rujnu prekidamo s gnojidbom i zalijevamo ih umjereno, tj. pustimo zemlju da se osuši između dva zalijevanja. Tijekom ljetnih vrućina zalijevamo ih češće.

Budući da se agrumi u posudama uzgajaju i kao ukrasne biljke, njihova je rezidba važna iz estetskih razloga. Ona se sastoji u oblikovanju kuglaste krošnje i prorjeđivanja. Krošnje se prorjeđuju svake godine potkraj zime, prije početka vegetacije. Režu se grane koje su predugačke ili rastu prema unutrašnjosti.

Proizvodnja limuna u Hrvatskoj iznosi 2.700 tona godišnje!

Limun je lijepa i vrlo dekorativna zimzelena biljka koja naraste od 3 do 6 metara visine, sa sjajnim listovima, bijelim cvjetovima jakog mirisa i osvježavajućim plodovima. U odgovarajućem podneblju limunovo drvo cvate i do tri puta godišnje, od svibnja do rujna, a nakon svake cvatnje daje plodove koji se koriste za jelo, sok i preradu. Plodovi limuna mogu biti ovalnog ili okruglog oblika, a unutrašnjost je ispunjena sokom. Plodovi limuna su opće poznata, zdrava prehrambena namirnica.

Limun je podrijetlom iz Indije. Prvi su ga na Sredozemlje unijeli Arapi, a vjerojatno je već u 10. st. unesen u Italiju, a odatle i na naše južno jadransko područje. Proizvodnja limuna u svijetu iznosi oko 3 500 000 tona, a što je oko 6% ukupne proizvodnje agruma (naranči, mandarina, grejpfruta i dr.). Najveći proizvođač limuna u svijetu je SAD, koji proizvodi više od 800.000 tona, druga je Italija, a treća Španjolska. Još su značajni proizvođači limuna Argentina, Turska, Grčka, Južna Afrika, Čile, Izrael, Cipar i dr. Najveći izvoznik limuna je Španjolska, slijede Italija i Grčka.

7.000 stabala daju više od 200 tona ploda!

U Hrvatskoj je proizvodnja limuna niska jer ne postoji puno prirodnih uvjeta za uzgoj na velikim prostorima. Urod limuna kod nas je oko 2.700 tona ploda. Primjer je otok Vis, gdje prema procjeni 7.000 stabala limuna daje više od 200 tona ploda. Postoje i druge mikrolokacije za uspješan uzgoj limuna na otvorenom - uz spomenuti otok Vis, posebno južnu stranu, tu je i južna strana Hvara, Korčula, Mljet, Lastovo, dubrovački otoci i dubrovačko primorje.

Na tim položajima mogle bi se zasaditi velike površine limuna koje bi bile dostatne za naše potrebe, ali i za izvoz. Treba organizirati tržšte, skupljanje plodova, sortiranje, pakiranje, prevoženje i pronaći kupca. Važan čimbenik za uspješan uzgoj limuna je voda, posebno na otocima. Bez vode nema ni uspješnog uzgoja limuna. U našem uzgojnom području mogu se uspješno uzgajati slijedeće sorte limuna: Mjesečar, Lisbon, Meyer, Eureka ,Feminello, Monachello i Viillafranca.


Tagovi

Cijena limuna Hrvatsko tržište Proizvođači limuna Uzgoj limuna Veletrgovci Guignardia citricarpa Izvoz limuna Marže Vis Mikroklima Nasadi limuna Domaći limun Uvozni limun Tretiranje silikonom Berba limuna Urod Zvonimir Benčić Stajski gnoj


Autorica

Renata Dragović

Više [+]

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.