Tehnika podmlađivanja sastoji se u skraćivanju grana u kruni jabuke, koje treba obaviti u toku dubokog zimskog mirovanja u decembru ili januaru. Jačina zavisi od stepena oštećenja, ogolelosti i bujnosti grana.
Asanacija ili podmlađivanje je agrotehnička mera koja se retko primenjuje u intenzivnoj proizvodnji jabuke, a često u ekstenzivnoj. Ova mera se nameće neophodnom kod asanacije starih zasada autohtonih sorata koje su u postupku izumiranja kao što su kožara, budimka, kolačara, parmenka, kiselka i druge. Ovi zasadi se nalaze uglavnom u zapuštenom stanju, udaljenim lokalitetima koje karakteriše i nedostatak radne snage, navodi stručnjak za voćarstvo Poljoprivredno stručne službe Užice Andrija Radulović.
Povratak starih sorti: Semena bakvače, kaluđerke i ranke uskoro dostupne svima
Međutim ovi zasadi pored očuvanja sortimenta predstavljaju dobar početak i za organsku proizvodnju jabuke.
Svrha podmlađivanja je u tome da se odstrane dotrajali delovi krune, a da se iz spavajućih i adventivnih pupoljaka podstakne porast novih grana. One su u stanju da obnove krunu, produže period plodonošenja i uopšte voćku učine dugovečnijom.
Podmlađivanje jabuke se preporučuje u sledećim slučajevima:
Značajan uslov za uspešnu agrotehničku meru jeste da se voćka nalazi na dubokom i plodnom zemljištu i da su joj koren i deblo zdravi.
Tehnika se sastoji u skraćivanju grana u kruni jabuke, koje treba obaviti u toku dubokog zimskog mirovanja u decembru ili januaru. Jačina zavisi od stepena oštećenja, ogolelosti i bujnosti grana.
Ako su stabla jabuke iznurena od prekomernog roda, a osnovne grane dobile viseći položaj, potrebno je obaviti slabije podmlađivanje. Ono se sastoji u skraćivanju voditeljice i ramenih grana za 1/3 njihove dužine, savetuje Radulović.
Podmlađivanje srednjeg intenziteta, skraćivanjem grana za 1/3 do 2/3 dužine, izvodi se kada su grane u kruni jače oštećene usled grada, snega, oluje i tereta roda.
Jako se obavlja, skraćivanjem grana za 2/3 dužine, kada su stabla jabuke oštećena mrazom. Ova mera se može izvesti tek nakon godinu dana od izmrzavanja.
Pri podmlađivanu voditeljicu i ramene grane treba skratiti do neke pogodne bočne grane (ventil) koja će da preuzme ulogu produžnice. Takođe treba po istom principu skratiti i ostale grane nižeg reda u kruni.
Za ovu agrotehničku meru važe u osnovi isti principi kao i za rezidbu: bolje je ostaviti manji broj umereno razvijenih grana nego više slabijih, bolje je ostaviti manji broj dobro ishranjenih rodnih grančica nego više onih koje oskudevaju u hrani, uspravne ramene grane treba oštrije orezati ili saviti da bi se na njima što pre obrazovalo rodno drvo, ističe užički stručnjak.
Debele ramene grane orezuju se na sledeći način; najpre se testerom zareže sa donje strane do 1/4 prečnika grane, a zatim se grana odseče testerom odozgo. Preseci treba da budu što manji. Posle orezivanja preseke treba zagladiti oštrim kresaćim nožem i premazati kalem voskom ili bitumenom da bi rane što brže i lakše zarasle.
Jako podmlađivanje se obavlja jedanput u životu voćke, a slabija mogu više puta.
Pored pravilno izvršene rezidbe za ovu meru, takve voćke u narednom periodu treba pravilno negovati i dalje orezivati da bi podmlađivanje u potpunosti uspelo. To podrazumeva sledeće godine obavezno krečenje stabla.
Zatim đubrenje određenim količinama mineralnih đubriva NPK formulacijama, prihranu KAN-om i rasturanje oko 30 tona po hektaru zgorelog stajskog đubreta. Poželjno je da međured bude u stanju jalovog ugara u naredne dve do tri godine. Sprovoditi redovnu zaštitu protiv biljnih bolesti i štetočina.
U proleće druge godine posle podmlađivanja, a pre početka vegetacije, treba letoraste koji su ostavljeni za obrazovanje skeleta krune skratiti tako da se uspostavi odgovarajuća ravnoteža između novih ramenih grana. Letoraste na unutrašnjoj strani ramenih grana trebalo bi ukloniti, savet je stručnjaka za voćarstvo PSSS Užice.
Zašto je jesenje čišćenje i zaštita voćnjaka važno početi na vreme?
Kako se navodi u stručnoj literaturi "Voćarstvo i vinogradarstvo" grupe autora sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, ova pomotehnička mera se najčešće izvodi kod jabuke i kruške, a ređe kod šljive, trešnje i višnje. Ona daje bolje rezultate u voćki na sejancu i bujnijim podlogama nego na kržljavijim podlogama.
Izvori
Tagovi
Autorka