Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kruška
  • 10.01.2019. 12:00

Pravilna rezidba kruške za bolji i kvalitetniji rod

Za pravilno obavljanje rezidbe neophodno je da se dobro poznaju razlike između cvetnih i lisnih pupoljaka, zatim starost rodnih grančica, te starost rodnog drveta.

Foto: Pixabay / KRiemer
  • 1.161
  • 44
  • 0

Rezidba kruške u periodu rodnosti pomotehnička je mera čiji je cilj uspostavljanje pravilnog odnosa između rodnosti i vegetativnog prirasta, odnosno održavanje i produžavanje perioda pune rodnosti. Tokom formiranja krune, kruška počinje da formira cvetne pupoljke, neke sorte već druge godine po sadnji na stalnom mestu. Veliko opterećenje rodom u tom periodu nije preporučljivo, zato što bi to umanjilo opštu vitalnost voćkice i otežalo da se formira željeni oblik krune. Određenom broju slabije razvijenih letorasta se dozvoljava rast, da bi se na njima formirali cvetni pupoljci i da donesu rod. Pri tome treba poštovati određene principe. Produžni letorasti se ne prekraćuju, a grančice sa cvetnim pupoljcima se mogu prekraćivati.

Nephodno poznavati razliku između lisnih i cvetnih pupoljaka

Kako objašnjava savetodavka u PSSS Smederevo Biljana Nikolić, grančice koje nemaju cvetne pupoljke se ne prekraćuju, jer kada se prekrate, na takvim grančicama se u zavisnosti od toga koliko su prekraćene, razvija više letorasta, i umesto jednog ili dva letorasta, formira se metlast izgled, čime se pogoršavaju uslovi za fotosintetičke aktivnosti. Ona ističe da je za pravilno obavljanje rezidbe neophodno da se dobro poznaju razlike između cvetnih i lisnih pupoljaka, zatim starost rodnih grančica, te starost rodnog drveta. Rodne grančice su stare samo godinu dana, dok je rodno drvo višegodišnje.

Proces transformacije lisnog pupoljka u plod traje dve godine

Transformacija lisnog u cvetni pupoljak traje godinu dana, da bi se već naredne godine iz cvetnog pupoljka razvio plod. Formiranje cvetnih pupoljaka zavisi od više činilaca. Osim opštih uslova (odnosa mineralnog azota i ugljenih hidrata) rezidbom se omogućava dovoljan prodor svetlosti, bez koje nema pravilnog odvijanja fotosinteze i drugih fizioloških procesa, pa samim tim ni formiranja cvetnih pupoljaka. Proces transformacije lisnog pupoljka u plod traje dve godine. Na prošlogodišnjoj grančici iz lisnog pupoljka se pri optimalnim uslovima formiraju cvetni pupoljci. To rodno drvo je na kraju vegetacije staro dve godine, sa rodnim grančicama starim jednu godinu. Ono je izuzetno produktivno, zato što se na njemu nalazi mnoštvo rodnih grančica sa još više cvetnih pupoljaka, odnosno cvetova.

Novih letorasta će biti najmanje ako se prošlogodišnje grančice uopšte ne skraćuju

Nepravilno urađena rezidba može iz cvetnih pupoljaka da ubrza razvoj letorasta, pri čemu izostaje formiranje plodova. To se može desiti pri kraćoj ili prekratkoj rezidbi dvogodišnjeg rodnog drveta, kao i rodnog drveta različite starosti. Ukoliko prošlogodišnje grančice skratimo na nejednaku dužinu, u vegetaciji će se razviti više ili manje letorasta. Novih letorasta će biti najmanje ako se prošlogodišnje grančice uopšte ne skraćuju. Tada će se formirati najviše cvetnih pupoljaka, dok će se na orezanoj grančici na kojoj su ostavljena tri do četiri pupoljka, razviti letorasti, dok cvetnih pupoljaka uopšte neće biti.

Rezidbom svake godine treba zameniti 10%-30% rodnog drveta

Sa dvogodišnjeg rodnog drveta sledeće godine proređuju rodne grančice. Transformacija rodnih grančica u rodno drvo teče sa starošću. Tako nastaje rodna grana koja ima kratko (sa naborima) rodno drvo nejednake starosti. Ona može da ima prosto rodno drvo (ako se ne račva) i složeno rodno drvo (ukoliko se račva). Sa starošću se produktivnost rodne grane smanjuje. Zato rezidbom treba svake godine zameniti oko 10-30% rodnog drveta, čime se suvišne grane odbacuju i tako stvaraju povoljni uslovi za zametanje i razvoj ploda, kao i za izbijanje novog rodnog drveta.

Vrhove ne prekraćivati da ne bi došlo do razgranjavanja

Orezivanje obično kreće odozgo pa naniže. Vrhove ne treba prekraćivati da ne bi došlo do razgranjavanja i kasnijeg zasenjivanja. Skeletne grane se ne prekraćuju, nego ih treba prevoditi na spoljnu grančicu. Sve suve i jače povređene grane i grančice, te vodopije i grane koje rastu u unutrašnjosti krune, kao i one koje se preklapaju treba odseći do osnove. Ukoliko u kruni postoji neka praznina tu treba ostaviti jednu vodopiju, ali pod uslovom da se povije, da ne raste bujno. Rodne grančice se proređuju (ne prekraćuju) uklanjanjem starijih, tankih, prebujnih i zasenjenih. Grane starosti 4-5 godina, koje su se rađanjem iscrpele treba odseći do osnove.

Na stablima s mnogo starog rodnog drveta rezidba se izvodi njihovim proređivanjem

Najproduktivnije je rodno drvo staro 2-3 godine. Uz to je i nezaobilazan princip da se na stablu s malo cvetnih pupoljaka rezidbom ostavlja više rodnih grančica sa cvetnim pupoljcima, i obratno-na stablu sa više cvetnih pupoljaka treba obaviti proređivanje i skraćivanje rodnih grančica i rodnog drveta. Na stablima sa mnogo starog rodnog drveta rezidba se izvodi njihovim proređivanjem, bilo sasvim, sa delom grane, ili delimično, skraćivanjem tog račvastog rodnog drveta. Pri tome treba voditi računa da se iz ostavljenog dela dobije novi letorast koji treba da postane rodna grančica. Intezitet rezidbe se podešava prema sorti i broju cvetnih pupoljaka.

Kratka rezidba povećava bujnost i usporava rodnost

Savetodavka Biljana Nikolić na kraju podseća na to da jačina rezidbe zavisi od starosti stabla kruške. Mlade voćke su po pravilu i bujnije, pa se takva stabla manje orezuju nego slabo bujna i zakržljala. To znači da se treba pridržavati principa duga rezidba na bujnim stablima ubrzava i povećava rodnost, a kratka rezidba povećava bujnost i usporava rodnost. Intezitet rezidbe zavisi i od uzgojnog oblika, navodnjavanja, obilnosti đubrenja, oštećenja od mrazeva i ostalih faktora. Kod poboljšane piramidalne krune i kod palmete sa kosim granama obično se odbacuje 15-25% grana i grančica, a kod palmete sa horizontalnim granama 15-30%.


Povezana biljna vrsta

Kruška

Kruška

Sinonim: - | Engleski naziv: Pear | Latinski naziv: Pyrus communis L.

Kruške pripadaju porodici ruža (Rosaceae) i srodne su jabukama i dunjama. S obzirom na to da postoji oko hiljadu sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, ukusu kao i... Više [+]

Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Kruška Rezidba Rod Kvantitet Kvalitet Agrotehnika Biljana Nikolić


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Na ovu egzotičnu biljku 🍍 sam naišla jednog jutra na putu do Limanske pijace. Nasmejana baka Slavica me je uverila da je moguće gajiti je u našim klimatskim uslovima. Dala mi je jedan važan savet: ''Zalivaj ga samo destilovanom vodom, vodo... Više [+]