Na većem području pored rijeke Save u gradiškoj opštini osušila su se stabla oraha. Ovaj nekada poznati kraj po uzgoju koštunjičavog voća, ubrzo će ostati bez ijednog stabla oraha. Drastičan primjer zabilježen je u selu Mačkovac.
Saša Tomić je posjekao desetak stabala oraha na svom imanju u selu Mačkovac. Bio je primoran na taj potez, jer su se orasi ubrzano osušili. Kaže da će ove godine isjeći i preostala stabla. Konsultovao se sa stručnjacima i uvjerio se da je u pitanju opasna štetočina – potkornjak.
"Potkornjak je učinio svoje. Posavjetovao sam se sa stručnjacima, pa sam isjekao polovinu oraha. Debla sam stavio na suho i prozračno mjesto, nadajući se da ću moći dobiti kvalitetnu dasku. Ali, nažalost, potkornjak je izbušio drvo do srži, tako da će sva debla mahom završiti kao ogrijevno drvo“, kaže Tomić.
Slično je i na imanju Josipa Sačeka. Višegodišnja debla orasa prvo su usred ljeta ostala bez lista, a potom su se sasušila.
"Čekam prvu priliku da isječem debla. Moram pregledati i ostale voćke, rečeno mi je da sva oštećena debla isječem", rekao je Saček.
Rade Gabrić, diplomirani inžinjer šumarstva, kaže da se potkornjak može najčešće naći u šumama, ali i u voćnjacima, vinogradima i ukrasnom drveću.
I druga stabla čekaju Tomića da ih posječe
"Veoma ih je teško primijetiti, jer su to mali insekti veličine od jednog do osam milimetara. Podjednako su opasne i larve i odrasli insekti. Najvažnije su preventivne mjere, poput navodnjavanja i đubrenja zasada. Potkornjaci napadaju starija i stabla u lošijoj kondiciji. Osim odsjecanja i uništavanja grana na kojima je primijećen potkornjak, poželjno je postavljanje i aromatičnih zamki", rekao je Gabrić.
Prema prvim procjenama na deset kilometara gradiške Posavine uništeni su gotovo svi zasadi oraha. Problem je utoliko veći jer na ovom području ima na desetine napuštenih i zaključanih domaćinstava, u kojima su stabla oraha i drugih voćarica u veoma lošem stanju. Ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće zaštitne mjere, potkornjak će se nakon oraha vrlo brzo preseliti i na ostale voćne zasade i šumu u ovom dijelu naše zemlje.
Poljoprivrednicima se savjetuje da o pojavi potkornjaka ili sumnji na prisustvo ovoga štetnika upoznaju nadležnu službu za poljoprivredu u opštinskoj upravi. Potom će uslijediti izlazak stručnjaka na teren, koji će odlučiti da li su stabla za sječu ili ne.
Foto: Boško Grgić
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor
Boško Grgić
