Poslovi u voćnjaku nakon berbe jabuka

Vrijeme koje slijedi nakon berbe jabuka, ali i ostalog voća, nipošto nije kraj poslova u voćnjaku. Vegetacija, iako više nije izražena, još uvijek traje. Nakon berbe, u stablima sve do prvih niskih temperatura odvijaju se životni procesi, koji su potrebni da ona pravilno uđu u period zimskog mirovanja.

Zavisno od sorte jabuka, berba se obavlja u različitim terminima. Tako od kraja berbe do početka mirovanja, od sorte do sorte, protekne različito vrijeme. U tom se periodu još uvijek nastavlja diferencijacija cvjetnih pupoljaka za narednu sezonu, započeta tokom ljetnih mjeseci.

1. Na starijem i pršljenastom rodnom drvetu svaka cvjetna rozeta, koja nije donijela plodove (ili je imala samo jedan plod), već dvadesetak dana nakon cvjetanja počinje pripremati cvjetnu rozetu za narednu godinu, koja je u periodu nakon berbe već jasno vidljiva.
2. Dvogodišnje, umjereno bujne grane, takođe su nekoliko dana nakon starijeg rodnog drveta otpočele diferencijaciju cvjetnih pupova, koji su nakon berbe jasno vidljivi. Cvjetna rozeta je veća i okruglija od lisne rozete.
3. Umjereno bujne jednogodišnje grane, naročito u alternativno nerodnoj godini, takođe su „potajno“ počele diferencijaciju cvjetnih pupova, koji su teško uočljivi jer se gotovo i ne razlikuju od lisnih, osim po svojoj veličini. To je jače izraženo kod sorti ranijeg termina berbe. Na terenu je proteklih dana uočeno dosta jednogodišnjih grana sa cvjetnim pupovima, pošto je dio voćnjaka oštećen kasnim proljetnim mrazom te je bio znatno manji urod.

U svim tim pupovima tek je završen početak faze makro diferencijacije cvjetnih pupova dok će se u periodu nakon berbe, tokom opadanja lišća (sume inaktivnih temperatura) te početkom kretanja vegetacije, do cvjetanja još uvijek odvijati završna diferencijacija generativnih dijelova cvijeta kao što su plodnice, sjemeni zameci, prašnici, peludna zrnca. Poželjno je već za vrijeme berbe obratiti pažnju na navedene vrste i količinu cvjetnih pupova za narednu sezonu, kako bi tome prilagodili zimsku rezidbu, način i intenzitet rezidbe. To je vrlo važno kako bi se pripremili i za moguću potrebu za prorjeđivanjem u cvjetanju i nakon nje narednog proljeća.

Što je voćnjak bio rodniji, to je poželjno ranije obaviti jesenji dio đubrenja

Primjena folijarnog tretiranja Ureom korisna je u zasadima, koji su bili vrlo rodni u ovoj godini pa su time i cvjetni pupovi za narednu godinu slabije ishranjeni. To je naročito važno u onima gdje se u krošnji nalazi pretežno staro pršljenasto rodno drvo. Jesenji, folijarno usvojen azot iz Uree, važan je za razvoj listova u cvjetnim pupovima, koji u proljeće svojom fotosintezom doprinose boljoj završnoj diferencijaciji generativnih organa cvjeta narednog proljeća. Dodatak nekih mikro elemenata, kao što su cink, mangan, bor, mogu pomoći kvalitetnijoj diferencijaciji cvjetnih pupova, a dodatak bakra lakšem i bržem ulasku u fazu mirovanja te zaštiti od nekih bolesti. U uslovima koji podstiču kretanje retrovegetacije nakon berbe (toplo i vlažno), primjenu Uree treba odgoditi, posebno ako su pred berbu jače skidane vršne vodopije.

Stablo jabuke (i ostalih voćnih vrsta) nakon berbe oslobođeno je plodova kao potrošača hranjiva te se ista mogu sve do početka opadanja lišća trošiti na razvoj cvjetnih pupova, dozrijevanje i odrvenjavanje novo naraslog drveta, kao i na jesenji rast korijena.

1. Jesenji rast korijena vrlo je važan, pošto u tom periodu on nema konkurenciju sa rastom nadzemnog dijela i može se adekvatno pripremiti za proljeće.
2. Proljetni rast korijena najčešće je u konkurenciji sa rastom mladica i početkom cvjetanja jer istovremeno iz rezervi kreće i rast korijena i rast nadzemnih organa.

Njegova aktivnost odvija se samo na temperaturama tla iznad 8 -10 °C. Stoga je od velike važnosti obaviti jesenje đubrenje dok je tlo još toplo, čim prije nakon berbe, kako bi se uredno odvijala faza jesenjeg rasta i obnove korijena. Što je voćnjak bio rodniji, iscrpljeniji, to je poželjno ranije obaviti jesenji dio đubrenja. Hranom i unosom kisika u tlo potrebno je osigurati jesenju obnovu i rast korijena, kako bi voćka u proljeće mogla nesmetano krenuti u razvoj nadzemnog dijela. Fenofaze, kao što su bubrenje pupoljaka, prolistavanje, cvjetanje i zametanje plodova, odvijaju se uglavnom na osnovu rezervnih hranjiva, koje je voćka uskladištila u prethodnoj vegetaciji, kao i u periodu od završetka berbe do konačnog pada svih listova sa stabala.

Na teškim ilovastim tlima za rast korijena ponekad nedostaje kisik. Ne treba zaboraviti da su za rast korijena potrebne tri stvari: hrana, voda i kisik. Stoga je poželjno nakon đubrenja obaviti podrivanje sredine redova do 20-30 cm, kako bi se uz mineralna đubriva za rast korijena doveo i kisik. Vlage ujesen najčešće ima dovoljno. Tim postupkom donekle se otjeraju i voluharice iz zasada.

Jesenja nadosadnja je uvijek bolja od proljetne 

Isto tako, jesenja nadosadnja je uvijek bolja od proljetne iz istih razloga. Tokom jeseni i zime sadnica se ukorijenila te lakše i kvalitetnije kreće u proljeće. U voćnjacima, gdje su voluharice problem, poželjno je obaviti nadosadnju u tuljce od zaštitne mreže (mreže za miševe i sl. za prozore),  i to tuljac opsega 1 m, visine 50 cm, od čega je 40 cm u tlu i 10 cm iznad tla. To je lično isprobano i djeluje već godinama.

Kalcij je jedan od najvažnijih elemenata, koji određuje kakvoću plodova jabuke. Po hektaru se plodovima i novim rastom iznese do 150 kg Ca. Njegov značaj i učinak ne može se nadomjestiti drugim hranjivima. Uravnoteženo snabdjevanje i đubrenje zasada jabuka je vrlo važna i zahtjevna agrotehnička mjera. U godini sa puno padavina, kao što je bila prethodna, kalcij se ispire čak do 500 kg/ha, a ispiranje može biti još veće u zavisnosti od tipa zemljišta, naročito na kiselijim, propusnim, šljunkovitim tlima. Period nakon berbe, a prije pada lišća, idealan je trenutak za đubrenje voćnjaka kalcijem (vapnenim hranivima). Ne zaboravite da se ona ne smiju razbacivati istovremeno sa fosfornim đubrivima.

Hranom i unosom kisika u tlo potrebno je osigurati jesenju obnovu i rast korijena, kako bi voćka u proljeće mogla nesmetano krenuti u razvoj nadzemnog dijela. 

Shodno klimatskim promjenama, ranije berbe, povišene temperature i vlaga u tlu nakon berbe, razvučena i kasna berba u intenzivnim voćnjacima te izražen vegetativni rast u prebujnim voćnjacima, rezultiraju dužim zadržavanjem lišća pa su voćke dugo aktivne i ne steknu dobru otpornost na niske temperature. Tu je takođe važno folijarno tretiranje Ureom, uz dodatak bakra, kako bi se prekinula preduga vegetacija, podstakla defolijacija i voćka lakše i sigurnije ušla u period mirovanja.

Primjena Uree u određenoj mjeri smanjuje i potencijal prezimljenja bolesti u otpalom lišću, kao što su čađava krastavost, alternaria, marsonina, glomerela, a isto je tako poželjno obaviti i tretiranje zasada bakrenim preparatima. Ako prijeti opasnost od retrovegetacije, primjenu Uree za defolijaciju treba odgoditi.

Uzmite u obzir klimatske promjene 

U prebujnim voćnjacima (gdje je najčešće sorta sa podloge M9 prešla na vlastiti korijen) moguće je tik pred opadanje lišća rezidbom vodopija sa vršnih etaža spriječiti da se dio hranjiva povuče u deblo i korijen te se na taj način može djelimično uticati na smanjenje bujnosti, a time se dobije i produženje vremena za sprovođenje rezidbe. Ako prijeti opasnost od retrovegetacije to nije poželjno obaviti.

Klimatske promjene, tople zime sa sve manjim sumama inaktivnih temperatura, takođe se trebaju sve više uzimati u obzir da se "produži period“ mirovanja, kako bi voćke skupile dovoljno niskih temperatura za pravilnu završnu diferencijaciju generativnih dijelova cvijeta.

Izvor: www.savjetodavna.hr