Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sadnja voća
  • 26.11.2019. 13:30

Posadio sam voćku – šta sad da radim?

Jabučaste, koštičave i jezgraste voćke ne bi trebalo prikraćivati odmah poslije sadnje dok se bobičaste voćke mogu orezati. Nakon sadnje ključna je dobra zaštita od zečeva i ishrana mladih sadnica.

Foto: Bojan Kecman
  • 1.497
  • 110
  • 0

Mnogim, hobi voćarima nije jasno šta da rade nakon sadnje voća, tj. da li da orežu sadnicu odmah poslije sadnje ili u proljeće naredne godine?

A što napraviti prije i prilikom sadnje?

Prije toga, važno je prilikom sadnje orezati deblje korijenove grane kako bi se podstaklo ukorjenjavanje i rast tanjeg korijenja (tzv. djedova brada).

Kako posaditi voćke - od pripreme zemlje do zaštite sadnice

Osim toga, svaka sadnica se potopi u kantu u kojoj je smjesa zemlje, stajskog đubriva i vode jer je vlažnost korijena ključna za dobro ukorjenjavanje i normalan rast posađene voćke. I nakon sadnje oko svake voćke trebalo bi prosuti kantu sa 10-15 litara vode.

Ne skraćujte jabuke, kruške i šljive

Da li prikratiti sadnicu odmah poslije sadnje ili ne - prvenstveno zavisi od voćke. Jezgričasto, koštičavo i jabučasto voće ne bi trebalo da se prikraćuje odmah nakon sadnje iz jednog prostog razloga. Ako se prikrate, u slučaju toplijeg vremena u nastavku jeseni i zime, može da dođe do ranijeg kretanja vegetacije što može da bude loše po mladu voćku, ako dođe do naglog zahlađenja. Oštećenje se najbolje vidi po tamno obojenoj kori dva do tri centimetra ispod reza.

Ako se voćka skrati, može da se odradi premazivanje reza krečom ali, za svaki slučaj, bilo bi bolje voćku ostaviti neorezanu. Na proljeće naredne godine, voćka se skrati za šest do osam pupoljaka, radi boljeg razgranjenja. Rez mora da bude kos, malo iznad pupoljka.

Ne skraćivati ispod 80 centimetara

Što god više orežete, tj. skratite voćku izbijanje novih grana biće jače. Ipak i ovdje treba da se vodi računa o tome da se ne skraćuju stabla ispod 80 centimetara. U tom slučaju dobićete mnoštvo novih izdanaka koje malo ko od voćara kasnije savija i ostavlja jednu centralnu provodnicu. Dakle, dovoljna je umjerena rezidba posađene sadnice.

Kakve makaze za rezidbu je najisplativije kupiti?

Zaštititi sadnicu od zečeva

Obavezno se vrši i zaštita od zečeva koji prvo napadaju jabuku i krušku pa tek onda šljivu i ostale voćke. Da se ne bi uzimala mreža u poljoprivrednim apotekama koja košta oko 0.50 evrocenti po komadu, najjeftinije je uzeti narandžastu mrežicu koja se koristi prilikom postavljanja stiropora. Jedan bunt te mreže dovoljan je za približno 500 sadnica.

Prereže se na dvadesetak centimetara širine, obmota oko sadnice i spoji heftalicom na tri ili više mjesta. Sve grane koje su ispod pedeset centimetara visine, trebalo bi da se odrežu do osnove prije sadnje jer je teže oko njih postaviti mrežu protiv zečeva.

Postaviti naslon oko sadnica

Odmah nakon sadnje takođe treba obratiti pažnju na još jedan važan detalj. Jabučasto i koštičavo voće, u prvoj godini, traže naslon, tj. drveni štap koji treba staviti oko sadnice da se voćka ne bi slomila uslijed vlažnog snijega jer nema dovoljno jak korijenov sistem. Važno je da se špaga ili žica kojom se sadnica pričvršćuje na štap ne veže skroz uz stablo već se mora ostaviti malo prostora da voćka može da diše. U suprotnom špaga ili žica će se podvući ispod kore i stablo kasnije može da se prelomi uslijed svakog jačeg udara vjetra.

Kod jabuka naslon treba ostaviti i nakon prve godine jer je na M9 podlozi koja ne može da iznese rod i udare vjetra ili bilo kakav teži teret, ako nije za nešto pričvršćena. U većim zasadima jabuka postavljaju se drveni ili betonski stubovi sa tri ili više redova pocinčane žice.

Ishrana je takođe važna

Osim rezidbe, voćke bi trebalo da se opskrbe hranjljivim materijama. Dvije do tri lopate pregorjelog stajskog đubriva (samo da nije pileći) ili tri šake peletiranog stajskog đubriva zajedno sa dvije šake mineralnog NPK đubriva sa više fosfora i kalijuma, uz iste količine koje su dodate u rupu ili brazdu prije sadnje trebalo bi da budu dovoljne voćki kada je riječ o ishrani do listanja.

Bobičasto voće može da se prikraćuje nakon sadnje

Što se tiče bobičastog voća, u praksi se pokazalo da je bolje da se malina, kupina i ribizla orežu poslije sadnje, zbog podsticanja spavajućih pupova, odnosno, boljeg izbijanja mladara na početku vegetacije. Naravno, takođe treba obaviti prihranu stajskim i mineralnim đubrivom.


Tagovi

Rezidba Sadnja Zaštita voća Jabučasto voće Koštičavo voće Bobičasto voće


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P