Prema stručnjacima, naše područje nije odgovarajuće za intenzivan uzgoj citrusa, ali zato ima dovljno prostora da se intenzivira proizvodnja smokve.
Uzgoj ovog egzotičnog voća, tokom protekle decenije, porastao je u našoj državi za oko 20 puta. Poređenja radi, prije desetak godina, prinosi su iznosili skromnih četiri tone dok su u 2019. dosegli cifru od čak 79 tona.
U tom vremenskom intervalu, povećao se i broj rodnih stabala, sa 2.040, na 5.200. Međutim, što je još važnije, značajno se povećao i prinos po stablu mandarine - sa 2,2 na 15,2 kilograma, kako navode nezavisne.com.
Prema statističkim podacima, u BiH se povećala i proizvodnja limuna - sa 10 tona u 2009. na 15t u 2019. godini. Prinos po stablu je povećan, ali zato broj stabala ima tendenciju pada, sa 3.395 na 2.150.
Prema riječima stručnjaka, naše područje baš i nije pogodno za intenzivan uzgoj ni mandarine ni limuna, ali zato bi se eventualno moglo razmišljati o širenju zasada smokvi.
"U BiH ima nekoliko velikih zasada smokve, kako onih koji već rađaju, tako i onih koji su još u fazi razvoja, odnosno potrebno im je nekoliko godina kako bi se razvili i davali konkretne prinose", naveo je Marijo Leko, pomoćnik direktora za biljnu proizvodnju i tehnologiju Federalnog agromediteranskog zavoda.
Božo Vlačić: Od Japanaca sam dobio ideju za brašno od lista smokve
Kako kaže, tlo u Hercegovini koje je bilo predviđeno za uzgoj ljekovitog bilja (konkretno za smilje), preusmjereno je za proizvodnju smokve.
"Pored smokve, uzgajaće se i domaći i divlji šipak, badem, masline i vinova loza. To su, usjevi za koje smatramo da je opravdano uzgajati ih u Hercegovini. Proizvodnja limuna moguća je u zatvorenom prostoru, ali ne mislim da bi to za područje Hercegovine imalo veći ekonomski značaj", objasnio je Leko.
Ocjenjuje da, kada se radi o mandarini, njeno gajenje može biti značajno u regijama oko Neuma i Čapljine.
"Sorte koje su otpornije na niske zimske temperature, imaju proizvodni potencijal, samo je pitanje kvaliteta koji one mogu postići na zemljištu Hercegovine s obzirom na klimatske uslove", istakao je on.
Proizvođači kažu da nemaju velika očekivanja kada je riječ o intenziviranju proizvodnje ovih citrusa. Dodaju da nisu takođe zadovoljni podsticajima, a i radnika za ove poslove baš i nema.
"To je mali, specifičan, uzgoj, koji imamo u južnom dijelu države. Nema više ko ni to da radi, niko neće da se bavi poljoprivredom", rekao je, Dragan Pavlović, predsjednik Seljačkog saveza FBiH.
Tagovi
Autor