Pet popularnih trendova može povećati prodaju jabuka?

Jabuka, koja se naziva i kraljicom voća, sve se manje koristi i njena potrošnja u svijetu pada. Prema pocjenama prosječna svjetska potrošnja je 12,2 kilograma. Što se tiče Evrope, u Sloveniji je 43 kilograma po stanovniku, Austriji i Poljskoj 50 kilograma, a u Bosni i Hercegovini 20 kilograma.

Inače, u našoj zemlji, jabuka čini 20 posto tržišta voća. Posljednjih godina primjetno je da se manje koristi, da se zasadi krče, malo ko podiže nove, sorte koje su zastupljene ne prate one popularne u svijetu.

Južno voće popularnije je od jabuka

Uz to i negativni uticaji klimatskih promjena, naročito suše i mrazevi, doprinose sve slabijoj prodaji jabuka. Takođe, domaći proizvođači slabo primjenjuju novitete u pakovanju i prodaji kraljice voća, kako je mnogi zovu. Prema riječima jednog od vodećih domaćih stručnjaka iz oblasti poljoprivrede, dr. Dalibora Dončića, još je uzroka.

"Zavisi koliki su prihodi stanovništva, to jest da li mogu da kupe jabuke, zatim porastu godina konzumenata, cijenama, nižem sadržaju hranjljivih materija u odnosu na ostale voćne vrste, kao i zbog nezadovoljstva potrošača zbog lošeg sortimenta", kaže Dončić.

On navodi i četiri faktora koji determinišu sektorsku stabilnost proizvodnje i potrošnje jabuka, a to su:

• novi ulasci, odnosno, zamjenski proizvodi,
• dobavljači, 
• kupci,
• rivalstvo unutar sektora.

Jeftinije voćke opasne su za prodaju jabuka, naročito južno voće, među kojima preovladavaju banane i narandže. Banane su u svijetu najpopularnije voće zbog čega se i u našim prodavnicama, na kasama većine trgovačkih lanaca, prilikom vaganja, obilježavaju brojem jedan.

Kako povećati prodaju?

Doktor Dončić ističe pet trendova koji su popularni u svijetu, a koji oblikuju budući biznis prodaje svježih jabuka. To su: pakovanje, stare sorte, regionalnost, grickalice i zdravlje. Ako se ovi trendovi ne počnu više koristiti i kod nas, jabukama se ne piše dobro.

Naime, prilikom pakovanja jabuka sve manje se koristi plastika. Umjesto nje, u upotrebi je kartonska ambalaža, sa jednom do četiri jabuke. Stare sorte oduvijek su bile privlačne, naročito starijim ljudima, a privlače i medijske kuće što povećava popularnost među stanovništvom. I u RS i FBiH posljednjih godina sve je veća potražnja za starim, autohtonim sortama. Neke od njih dobijaju sve više na značaju, a i cjenovno su u rangu najnovijih i najskupljih sorti.

"Što se tiče regionalnosti, najbolji primjer je sorta iz Njemačke - Fraulein. To je nova sorta koja se uzgaja u cijeloj Njemačkoj i proizvod je saradnje šest njemačkih zadruga. Počeli su sa prodajom u jesen 2020. godine i žele da ova sorta postane poznata u cijeloj zemlji. Žele da razviju koncept regionalnosti u trgovini hranom i na sedmičnim pijacama, da njemački kupci prihvate tu sortu kao svoju i da postanu svjesni značaja njene prodaje", navodi Dončić.

Jabuke kao grickalice

Isto tako, jabuke mogu da budu i kao grickalice koje se, zajedno sa bezalkoholnim pićima, najviše prodaju po trgovinama. Dončić navodi primjer Rockit apples s Novog Zelanda. "To su male jabuke, slatke, a zahvaljujući nedovoljno razvijenom jezgru, mogu se jesti čitave. Stanovništvo, tj. potrošači žele biti u pokretu i da imaju kod sebe nešto što mogu da jedu usput, kao grickalice. Da bi se ispoštovao i zdravstveni aspekt bolje je jesti jabuke nego slane grickalice koje su često nezdrave. Rockit jabuke podržavaju takav koncept. Mogu se i reciklirati jer nisu pakovane u plastičnoj ambalaži što je dodatna prednost" tvrdi Dončić.

Može li biofortifikacija riješiti problem pothranjenosti ljudi?

I na kraju, što se tiče zdravlja, jedna od mjera koja se provodi u svijetu je biofortifikacija. Ona predstavlja agronomske i oplemenjivačke postupke obogaćivanja jestivih dijelova biljaka esencijalnim elementima. Dončić takođe navodi primjer Njemačke gdje je razvijena jedna od tih tehnika. Tačnije, u jabuku, u sortu Selstar, unosi se selen specijalnim đubrivima posredstvom folijarne ishrane. Jabuka inače sadrži selen, a dodat folijarnom ishranom prirodna je alternativa suplementima ishrane.