Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bolesti šljive
  • 01.07.2017. 12:30

Na plamenjaču najosetljivija požegača

Plamenjača šljive je na našem prostoru jedna od najznačajnijih oboljenja šljive, ali napada i breskvu, kajsiju, badem i trešnju. Kod izrazito jakog napada i kod osetljivih sorti, zaraženo lišće tokom avgusta počinje da se suši i opada. Gubljenjem listova smanjuje se učinak fotosinteze, plodovi ostaju sitni i opadaju.

Foto: congerdesing / Pixabay
  • 1.886
  • 145
  • 0

Plamenjača šljive je na našem prostoru jedna od najznačajnijih oboljenja šljive. Izaziva je gljivica Polystigma rubrum. Prvi pisani dokumenti u Evropi o ovom oboljenju datiraju iz 1799. godine.

Bolest se javlja na šljivi, ali i na drugim pripadnicima roda Prunus (breskva, kajsija, badem, trešnja).

Simptomi oboljenja

Simptomi plamenjače se javljaju na listu. Prvi simptomi ovog oboljenja su žute pege na listu, koje imaju kružni ili elipsast oblik. Pege su različite veličine, međusobno se spajaju, postaju veće i mogu prekriti ceo list.

Prosečna veličina pega se kreće od nekoliko milimetara do 1,5 cm. Tokom sušnog leta formiraju se veće pege. Veličina, intenzitet boje zavise od reakcije sorte šljive. Najosjetljivija je stara sorta požegača. Na licu lista pege su ispupčene, dok su na naličju ulegnute. Sa starošću pege postaju tamnije, žuto-narandžaste, da bi na kraju dobile crvenkasto-narandžastu boju.

Neke sorte su izuzetno osetljive na ovu bolest: požegača, ana špet. Nešto otpornije su sorte: stenli, zelena renkloda. Veoma otporna sorta je ljubičasta renkloda.

Uzrokuje sitne plodove koji opadaju

Kod izrazito jakog napada i kod osetljivih sorti, zaraženo lišće tokom avgusta počinje da se suši i opada. Gubljenjem listova smanjuje se učinak fotosinteze, plodovi ostaju sitni i opadaju. Napadnuti mladari ostaju zakržljali i teško se oporavljaju. Slabije se formiraju cvetni pupoljci za sledeću godinu.

Ukoliko je intenzitet bio veoma jak, voćka tokom leta ostaje bez lišća i ponovo lista tokom jeseni, a može i da procveta. Ova pojava iscrpljuje stablo, umanuje rodnost sledeće godine. Plamenjača šljive može dovesti do pojave alternativne rodnosti, ali i do propadanja stabla.

Razvoj gljivice

Prouzrokovač ovog oboljenja prezimljava u opalom lišću. Oslobađanje spora je pod uticajem vremenskih uslova. Spore se oslobađaju pre kretanja vegetacije do perioda precvetavanja šljive. Vetar raznosi spore koje kada dođu na list klijaju u kapi vode i ostvaruju zarazu na mladim listovima. Optimalna temperatura za ostvarenje infekcije je iznad 8°C. Gljivica nema sekundarnih zaraza tokom vegetacije.

Suzbijanje plamenjače šljive

Naznačajnija mera suzbijanja je sakupljanje opalog lišća tokom jeseni, jer gljivica prezimljava u opalom lišću.

Zaoravanje opalog lišća

Opalo lišće se može sakupiti i kompostirati što dalje od voćnjaka. Kompost koji je dobijen od ovakog lista korisiti u povrtarstvu, ratarstvu ili za voćne vrste koje ne oboljevaju od ove bolesti.

Bakar i glina

Voćna stabla se mogu tretirati bakarnim preparatima ili kaolinskom glinom u periodu otvaranja pupoljaka tokom proleća. Postupak ponoviti nakon precvetavanja.

U okviru pjžega se formira stromatsko tkivo na kome se razvijaju dva superparazita. To su: Gleosporium polystigmacolum i Trichotecium roseum. Ovi superparaziti dovode do nekroze, propadanja, strome i mogu izazvati otežanu scirkulaciju vode i hranjivih materija kroz tkivo lista. Kada je vreme kišovito i toplo, stvaraju se optimalni uslovi za razvoj superparazita. Usled njihovih životnih aktivnosti, celi list izgleda kao da je skuvan ili spaljen.

Za tretiranja se mogu koristiti i preparati napravljeni od: mleka, belog luka, preslice.

Foto: congerdesing / Pixabay


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.