Mraz obe noći trajao 12 sati - ove godine sigurno manje voća nego prethodne!

U noći srijede (07. 04.) na četvrtak (08.04.), od zapada do istoka Republike Srpske zabilježene su temperature od -1,6 do -7,6 stepeni. Najviše je stradalo voće na području opština Banjaluka, Prijedor, Kostajnica, Srbac, Rogatica, Derventa, Doboj, Čelinac. Nešto više temperature, ali opet dovoljne da pričine štetu, izmjerene su u pojedinim mjestima na području opština Kozarska Dubica, Laktaši i Gradiška. Međutim, šteta je bilo i u noći nedjelje (04. april) na ponedjeljak (05. april) kada su najviše stradale koštičave vrste. Najgore je što je mraz, obe noći, dugo trajao, tačnije od šest do 12 sati, a dan prije, odnosno u utorak 06. 04., u većini krajeva pao je snijeg koji se sljedeći dan otopio.

Iako će se prave razmjere gubitaka vidjeti za nekoliko dana, kada porastu temperature, već sada je izvjesno da je kod šljiva, najviše stradala Čačanska rana, rodna i ljepotica dok je i na sorti Stenley bilo oštećenja na otvorenim cvjetovima, a tek će da se pokaže da li su stradali i oni zatvoreni. Kod krušaka najviše oštećenja biće na sortama Viljamovka, Abate Fetel i Santa Marija. Voćne vrste na višim nadmorskim visinama, za sada, izbjegle su veću štetu.

Gubici veći u odnosu na prošlogodišnje ?!

Iz Udruženja voćara Republike Srpske ističu da je šteta sigurno veća u odnosu na onu u 2020. i da će treća uzastopna mrazna godina dodatno oslabiti funkcionisanje voćarstva na ovim prostorima. Izvjesno je da će manje gubitaka biti samo u pojedinim područjima, ali da će šljiva, breskvi, nektarina, trešanja, višanja i krušaka sigurno biti manje nego u prethodnoj godini. Samo na području opština Prijedor i Banjaluka procjenjuje se da je šteta od 30 do 90 odsto.

Kao i prošle sezone, većina sorti jabuka uspjela je da izbjegne veća oštećenja. Izvjesno je da je stradala sorta Ajdared ali će se procenat oštećenja znati u narednim danima. Ako je plodić na poprečnom presjeku smeđ ili crn, to je siguran znak da će ubrzo otpasti. Isto tako, ako se na plodićima vide svijetle, okruglaste pjege, takođe će da dođe do njihovog propadanja.

Mjere borbe protiv mraza nisu lake i malo ih je. Mnogi voćari su prije njegovog javljanja tretirali voćke giberelinima i aminokiselinama. Međutim, u uslovima dužeg trajanja i niskih temperatura, uspjeh zaštite na ovakav način značajno se smanjuje.

Narednih godina, ukoliko žele da izbjegnu gubitke od mraza, poljoprivredni proizvođači će morati da ulože novac i učine nešto što im može biti od pomoći da zaštite svoje usjeve. U praksi se, kao najdjelotvorniji metod, pokazalo orošavanje ali za taj sistem treba mnogo vode. Kada traje 12 sati, potrebno je minimalno 600 kubika po hektaru. Nabavka velikih vjetrenjača takođe nije laka za ogroman broj uzgajivača.

Za nabavku ovih uređaja postoji i sufinansiranje od 30 odsto od strane Ministarstva poljoprivrede RS ali mali broj njih može da priušti novac za to jer su finansijski već iscrpljeni. Po svemu sudeći, za voćarstvo dolaze još teži dani jer će voćari biti prepušteni nemilosti ćudljivih vremenskih prilika.