Žilogriz najveće štete nanosi koštičavom voću. Za suzbijanje su važne preventivne mere, kao i one tokom nege zasada.
Bliži se vreme sadnje voćnih kultura i valjalo bi razmišljati o vrlo opasnoj štetočini koštičavog voća, žilogrizu (Capnodis tenebrionis L.). U obalnom području, sušna leta i zapušteni voćnjaci pogoduju njegovom širenju, izazivajući velike štete u vidu sušenja stabala, naročito trešanja, višanja, breskvi i drugog koštičavog voća.
Žilogriz spada u red tvrdokrilaca. Telo je dužine 2 cm -3 cm, crne boje sa sivim nadvratnim štitom i čvrstim hitinskim oklopom. Jaja su bela, duga 1mm -1,5 mm. Larva naraste i do 7 cm, ima specifičan izgled, koji podseća na škampe, spljoštenog tela, bledo žute boje sa člancima i sa jasno izraženim ustima crne boje.
Prezimi kao larva ili kao odrasli insekt. Početkom proleća odrasli postaju aktivni. U vreme kretanja vegetacije, ženke žilogriza penju se na grane voćaka hraneći se peteljkama lišća i mladim izbojcima. Štete su neznatne, a ženke se zadržavaju pretežno na osunčanim delovima krošnje.
Nakon kopulacije sa mužjacima, početkom juna one odlažu jaja i to, oko 200-350 u jednoj sezoni. Jaja odlažu postupno, najčešće u zemlju uz voćke, 30 centimetara uz deblo, a ponekad i na deblo u nivou zemlje. Kako jaja u telu ženke sazrevaju postupno, ona se spušta na zemlju i odlaže ih, pa se vraća na stablo gde nastavlja ishranu. Kad sazru nova jaja opet se spušta na zemlju, polaže ih, pa se vraća na stablo i tako do avgusta.
Nakon 10-20 dana izlaze larve i ubuše se na predelu korenovog vrata ispod površine zemlje, pri čemu prolazi kroz devet stadijuma razvoja. Larve se tu zadržavaju oko jedne do dve godine, hraneći se korenom i praveći hodnike u njemu, postupno prelazeći iz tanjih u deblje delove korena, a mogu dospeti u korenov vrat i stablo.
Iz rano odloženih jaja razvije se odrasli insekt već sledeće godine, a iz kasnije odloženih jaja tek nakon dve godine.
Važno je poznavati životni ciklus žilogriza radi njegovog pravovremenog suzbijanja.
Simptomi se primećuju kod slabijeg napredovanja voćaka. Obično se radi o manjem broju voćaka u zasadu, koje su u slabijoj kondiciji, to jest dolazi do sušenja vršnih grančica (mnogi mešaju sa monilijom), smanjenja lisne površine, listići su sitni i kržljavi, pri dnu debla kod višnje i trešnje se uočava smola. Takva stabla na kraju propadaju.
Mere suzbijanja sprovode se u različitim periodima: pre i nakon podizanja zasada, odnosno tokom nege zasada. Pre podizanja zasada sprovode se preventivne mere, a tokom nege zasada mere suzbijanja: mehaničke, agrotehničke, biološke i hemijske.
Entomopatogenim nematodama (Steinernema carpocapsae) suzbijaju se arve žilogriza. Idealno vreme primene nematoda je krajem septembra, tokom oktobra i u proleće. Funkcioniše na način da nematode aktivno traže larve žilogriza, prodiru u njih kroz prirodne otvore, razmnožavaju se u telu i na taj način ih uništavaju.
Autori: dipl. ing. agr.Silvija Grb ić Atelj
Foto: Bos11 / Bigstock