Sezona berbe maline trebalo bi da počne za 10 do 15 dana u brdskim predelima. Voćari sa strepnjom čekaju cenu, koju će otkupljivači ponuditi, jer od nje zavisi da li će uopšte brati malinu ove godine.
Sezona berbe maline trebalo bi da počne za 10 do 15 dana u brdskim predelima. Otkupljivači su nedavno ponudili cenu od 100 dinara po kilogramu.
Pre samo dva meseca nije izgledalo da će biti problema, jer je na sastanku u Vladi, na kome su učestvovali i predstavnici malinara potvrđena proizvođačka cena malina od 139,3 dinara po kilogramu za ona područja u kojima je prinos nekih osam tona po hektaru, dok je cena malina za prinos od 10 do 12 tona po hektaru 110,9 dinara.
Na najavu cene od 100 dinara reagovao je i predsednik Asocijacije proizvođača malina i kupina Srbije Dobrivoje Radović rekavši da je takva cena neprihvatljiva.
Predrag Savić iz Donjih Leskovica na obroncima Povlena ne brine za ovogodišnji rod i kvalitet maline u svojim zasadima. Kaže da su i kod suseda malinjaci u dobrom stanju, ali voćari sa nevericom iščekuju cenu za početak sezone.
Savić kaže da ukoliko cena bude niža da je neće brati i da ne zna šta će biti narednih godina. "Smanjićemo površine, radna snaga je skupa. Nešto ćemo drugo raditi, a šta videćemo", kaže Predrag Savić, iz Donjih Leskovica kod Valjeva.
Njegov komšija Momir Ranković kaže za RTS da je realna cena 180, koja donosi zaradu od 40 dinara. "Do berbe košta 140 dinara, bez zasada, bez da je ogradim, da je popršćem, da sve sredim kako treba 140 dinara. Znači, malina bi trebalo, realna cena neka da bude 180 dinara. Ako bude niža, neću brati. Poprskaću Totalom sve."
U valjevskom kraju ima malinjaka u kojima će prinos biti manji i do 70 odsto zbog loših vremenskih prilika u prethodnoj sezoni. Đorđe Sovilj, stručnjak za voćarstvo Poljoprivredne stručne službe Valjevo kaže da su mnogi proizvođači, nezadovoljni cenom, izgubili volju u proizvodnju maline, tako da su odustali od mera posle berbe koje su veoma bitne u proizvodnji.
"To se pre svega odnosi na podizanje novih izdanaka, suzbijanje korovskih biljaka i zaštitu protiv gljivičnih bolesti, grinja i insekata posle berbe. Posledica toga je trenutno stanje u malinjacima, gde je broj rodnih grančica po izdancima dosta niži nego prethodnih godina", objašnjava Sovilj.
Proizvođač iz ariljskog sela Trešnjevica Milan Radojičić kaže za Danas da ukoliko se nešto ne promeni da će u roku od 10 do 15 dana pozvati sve proizvođače da ne idu u berbu, jer nema svrhe. "Ako ne oberemo koštaće i nas, ali će još više koštati hladnjačare jer neće imati šta da otkupe," ističe Radojičić, iz Udruženja Vilamet.
Proizvođači malina u Srbiji imaju problem ne samo sa vremenskim uslovima, kišom i snegom koji su ove godine prepolovili rod, već i sa nedostatkom radne snage. Radojičić kaže da su malinari u problemu jer je radnika sve manje.
"Ljudi traže 3.000 dinara za dan, ali čak ni za taj novac ih nema dovoljno. Nekada je u Arilju po sezoni bilo i do 10.000 i 12.000 berača, a sada ako bude i pola od toga biće dobro," ističe Radojičić.
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autorka