Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Berba maline
  • 20.07.2021. 09:30
  • Zeničko-dobojski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Grajani

Malinari daju 3 KM po ubranom kilogramu i opet nema zainteresovanih berača maline

Nema problema sa otkupom, cijena joj ide do 6,80 KM, a opet dosta maline prve klase propada na malinjacima jer je nema tko ubrati.

Foto: Depositphotos/DesignPicsInc
  • 5.840
  • 746
  • 0

Da ste nekome prije dvije ili tri godine rekli da će malina u sezoni 2021. godine dostići otkupnu cijenu od preko 6,80 KM po kilogramu, uz jedan široki osmijeh rekli bi vam da ste ludi. Promjene na tržištu, loše vremenske prilike u drugim zemljama proizvođačima ovog voća i potrebe na tržištu, crveno zlato kako ju se ponovo naziva u BiH, vratila se na stare "staze slave".

Više nego odlična otkupna cijena, relativno povoljni vremenski uvjeti i dobar urod, potaknuli su mnoge da zažale za iskrčenim malinjacima iz prethodnih godina i ponovo razmišljanje o novim zasadima.

Nažalost, uvijek postoji ono ali. U ovom slučaju kad sve super funkcioniše, ipak se nazire jedan ogroman problem zbog kojeg dosta maline prve klase propada na malinjacima. Jednostavno, vrlo je teško naći radnu snagu, berače. Pitanje je da li zbog nezainteresovanosti za radom ili prezauzetosti branjem u drugim malinjacima, jer zarada/dnevnica koja se nudi beračima je više nego dobra.

Berba gotovo svaki dan

Plodovi ovog voća ne sazrijevaju svi istodobno stoga se berba odvija u više navrata. Ko ima veće površine pod zasadima, dobro zna o čemu se radi na spomen izraza "ljeto u malinjaku". Krajem mjeseca juna, zavisno od sorte, počinje konstantna berba, a svoj vrhunac dostiže u mjesecu julu i početkom augusta kada je ona gotovo svakodnevna. 

Nema problema sa otkupom, otkupljivači i hladnjačari bukvalno dolaze po plodove na kućni prag, vagaju, sortiraju klase i odvoze ju. Branje je najbolje organizovati u jutarnjim, eventualno predvečernjima satima, i ako ne ide odmah u hladnjaču, ona se odlaže u hladnije zamračene prostorije.

Mnogi ju uzgajaju na jedan do dva duluma, i tu nema problema oko berbe ako se radi o višečlanoj porodici gdje se svi organizuju i vrše branje. Međutim, mnogima je ovaj uzgoj dodatni posao ili imaju veće površine od dva ili tri duluma gdje se onda javlja potreba za dodatnom radnom snagom.

Beraču 3 KM za kilogram

Danas je lakše pronaći iglu u plastu sijena, nego naći ekipu, berače koji će zavisno po potrebi brati malinu. Dnevnice idu i do 50 KM dnevno plus osigurana hrana i osvježenje. Neki idu i korak dalje, jer u suprotnom neubrana propada.

Amar Muratović, mladi malinar, koji malinu uzgaja na jedan do dva dunuma u mjestu Grajani, zavisno od sezone od svojih drugih obaveze ne stiže zajedno sa svojom porodicom pratiti tempo sazrijevanja, odnosno, ne stiže izvršiti branje. "Nevjerovatno, ali ne možeš danas nikog naći za berbu. Ljudi daju i do 50 KM dnevnicu, pa opet ništa", priča Muratović pojasnivši kako ne stiže od drugih obaveza biti konstantno u malinjaku.

"Evo, ove godine je cijena i preko 6 KM po kilogramu, ja nudim beračima i do 3KM po ubranom kilogramu, pa izvoli, beri i na kraju kol'ko si ubro puta tri. Jer cijena je takva da meni opet ostaje više od tri marke po kilogramu", njegova je računica. No, komentira kako, nažalost, mnogi neće ostvariti punu zaradu jer neće stići pobrati prvu klasu i ona će propasti.

Je li ovo sezona koja će ponovo rezultirati novim zasadima na jesen ili proljeće iduće godine ostaje da se vidi, uz konstataciju da otkupna cijena varira iz dana u dan, a tek iz sezone u sezonu čemu su mnogi malinari svjedoci proteklih godina, od cijene koja ne pokriva osnovne troškove do ekstra dobre gdje i berač može zaraditi i do 3 KM po ubranom kilogramu.


Tagovi

Berba malina Radna snaga Dnevnica Amar Muratović Cijena otkupa


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.