Malina bi ove godine mogla biti duplo skuplja, ali niko neće da bere

Bosna i Hercegovina je među prvih 10 izvoznika u svijetu maline. Ova perspektivna kultura u Republici Srpskoj, kako ju je nedavno nazvao entitetski ministar poljoprivrede Boris Pašalić, posebno je zastupljena u područjima gdje se tradicionalno gaji, kao što su Podrinje i Romanija.

U RS ima oko 750 hektara pod malinom, ali su prinosi po hektaru niski i iznose sedam do osam tona. Oko 99 posto maline koja se proizvede u ovom entitetu se smrzne i izvozi. 

Penzioner Munib Avdagić iz Dugog Polja kod Srebrenice, jedan je od najstarijih proizvođača maline u ovoj općini i šire. Proizvodnjom jagodastog voća bavi se više od dvije decenije. Na površini od pet dunuma, vlastitog zemljišta zasadio je 20.000 komada sadnica maline Vilamet i Miker.

Kaže da je slobodno vrijeme provodio u malinjaku i kada je 15 godina radio kako komunalni inspektor u Općini Srebrenica. Proizvodnja maline, kaže nije težak posao, čak ni za ovog 71-godišnjaka, ali zahtijeva kontinuirani rad.

Visoke dnevnice

Pročitao je dosta stručne literature o jagodastom voću i sve to primijenio kroz dugogodišnju praksu, tako da mu danas za ovu proizvodnju, kako kaže, ne trebaju stručni savjeti, jer ih sam može dijeliti drugim proizvođačima. Stoga, je Avdagić godinama poznat po proizvodnji kvalitetne maline. Inače, srebrenička malina je nadaleko poznata po kvalitetu. Cijeli otkup plasira se na evropsko i američko tržište.

"Za proizvodnju jednog kilograma maline, potrebno je tokom sezone uložiti 2,50 maraka. Osim velikog truda i ulaganja, proizvođači malina strahuju od prirodnih nepogoda, mraza, suše i grada. Sve se to dešava u doba cvata biljki i sazrijevanja ploda", kaže ovaj proizvođač. 

Osim toga, veliki problemi malinara su radna snaga u vrijeme berbe te zbog toga, kao i drugi malinari, Avdagić razmišlja o ukidanju plantaže. Kaže da berače plaća po 1,20 KM po ubranom kilogramu maline, plus prijevoz i dva obroka. Kod njega berači za dan zarade i po 100 maraka. I pored takvih uvjeta, naglašava, teško je naći radnika.

"Problem je kada berač obeća da će dođi, odem po njega kući, a njega nema. lli nađe razlog da ne može taj dan doći. Dešava se da beru samo jedan dan, naplate dnevnicu i naredni dan ga nema", žali se Avdagić.

Dobra cijena

Iako je prošla godina bila sušna, cijena je nadomjestila manje prinose, pa su se prema riječima ovog proizvođača pokrili svi troškovi i solidno se zaradilo, tako da je popravio i svoj penzionerski budžet. Kada je bila niska cijena, razmišljao je prekinuti proizvodnju, jer je na svaki kilogram proizvedene maline morao uložiti po 20 feninga. Žali se na mali podsticaj od 10 feninga po kilogramu predate maline.

Lani je pak prodaja bila dobra. Prema podacima Agencije za statistiku BiH otkupna cijena u posljednjem kvartalu prošle godine je iznosila 6,60 KM/kg, dok je u direktnoj prodaji kilogram koštao 9,20 KM. Gledajući čitavu godinu, prosječna otkupna cijena je bila 5,80 KM, a prodajna 7 maraka po kilogramu.

Velika potražnja za bh. malinama, očekuje li se rast cijena?

Otkupna cijena maline ove godine mogla bi da dostigne i 13 KM po kilogramu, objavio je nedavno euronews.rs, što je duplo više nego prošle godine. Stručnjaci kažu da će do ovako velikog skoka cijene doći i zbog smanjenog prinosa na svjetskom nivou, kao i zbog velike potražnje za ovi voćem. 

Naš sagovornik je za formiranje plantaže uložio vlastita sredstva. Ima uređen sistem za navodnjavanje, koji se napaja prirodnom vodom i nada se dobrom urodu ove godine. Plantažu obrađuje ručno, jer nema nikakvu mehanizaciju. Na desetine aplikacija slao je raznim donatorima, ali su samo stizale odbijenice. Ima sreću što maline predaje u hladnjaču "Agrofood", 500 metara od plantaže, tako da nema velikih troškova transporta svojih proizvoda.