Koji su simptomi i kako suzbiti eriofidne grinje na malinama?

Grinje (Phyllocoptes gracilis) predstavljaju ozbiljan problem malinarima. Simptomi oštećenja od eriofidne grinje se manifestuju na listovima u vidu svjetlozelenih mrlja na početku ishrane, a kasnije se mrlje šire, zahvataju veliku površinu i poprimaju svjetlozelenu do žutu boju, a uslijed jačeg napada može doći do pojave mjehura na licu lista i kovrdžanje listova.

Savjetodavac Dejan Mujakić poručuje vlasnicima malinjaka u kojima je došlo do pojave ove štetočine, a berba još uvijek traje, da sačekaju njen kraj pa onda da odrade tretman akaricidima kako bi smanjili njenu populaciju za narednu vegetaciju i zaštitili lisnu masu i omogućili biljci da u potpunosti fiziološki sazri i spremna uđe u period zimskog mirovanja

Eriofidna grinja lista maline je, prema njegovim riječima, u posljednjih nekoliko godina sve veći problem u proizvodnji. Ova štetočina pripada grupi eriofidnih grinja, tijelo im je crvolikog oblika i veoma sitnih dimenzija. Dužina tijela odraslih jedinki se kreće od 115 do 130 mikrona. Odrasle ženke prezimljavaju u kolonijama u pazuhu pupoljaka oko ljuspastih listića.

Šarenilo i deformacije uslijed ishrane

Sa kretanjem vegetacije kada srednja dnevna temperatura pređe 11 stepeni Celzijusa, grinje počinju da se kreću i nastanjuju vršni dio pupoljaka maline, a kasnije migriraju na mlade listove na kojima se hrane sisanjem sokova. Na listovima uslijed ishrane nastaje hlorotično šarenilo i deformacije koje su praćene povijanjem lisnog nerva na dole.

"Ovakvi simptomi se često miješaju sa simptomima virusnih oboljenja, pa se ne sprovodi suzbijanje grinje, a sve to može dovesti do propadanja biljaka maline", upozorava Mujakić.

Biostimulatori u zaštiti maline od mraza - dobije se više nego što se uloži?

Prema njegovom mišljenju, domaćini grinje su divlje i pitome vrste maline, kupine i neki hibridi jagodičastog voća. Malinina grinja kao i ostale vrste eriofida ima dvije morfološki različite forme, prezimljavajuća i ljetna. Odrasle jedinke prezimljavaju na jednogodišnjim lastarima, dok u toku vegetacionog perioda na naličju lista grinja obrazuje više generacija. Dešava se da se simptomi na malinjaku mogu pomiješati sa nekim vrstama virusnih infekcija što može dovesti do grešaka pri zaštiti zasada.

"Pored direktnih šteta koje nastaju ishranom one mogu biti i vektori nekih virusnih oboljenja", tvrdi Mujakić.

On takođe ističe da se u cijeloj toj situaciji poljoprivrednicima preporučuje da pravilno pristupe procesu suzbijanja ove opasne štetočine, a koja se sastoji u praćenju vremenskih prilika i aktivacije grinje poslije zimskog mirovanja, kao i berbe malina sorte vilamet i miker. U periodu poslije zimskog mirovanja je potrebno primijeniti sredstva na bazi mineralnog ulja (Eos, Galmin ili Belo ulje) ili gotove preparate - kombinovano mineralno ulje sa bakarnim preparatima (Plavo ulje).

"Akaricide primijeniti na bazi abamektina nakon završene berbe plodova maline viker, vilamet, savetuje Mujakić i dodaje da kod remontantnih sorti treba pratiti pojavu grinja i na osnovu fenofaze razvoja biljaka i vremenskih uslova odrediti vrijeme primjene akaricida i aktivne materije preparata.