Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Apopleksija
  • 07.12.2018. 16:30

Koji faktori utiču na prevremeno sušenje stabla kajsije?

Na pojavu apopleksije, odnosno prevremenog sušenja stabla kajsije, utiče mnoštvo faktora, a evo šta preporučuju stručnjaci da bi se izbegao taj problem, koji uzgajivačima može da nanese ozbiljnu ekonomsku štetu.

Foto: Pixabay / Thomas1311
  • 1.852
  • 109
  • 0

Kako objašnjava poljoprivredna savetodavka zadužena za oblast voćarstva Biljana Nikolić na pojavu prevremenog sušenja (apopleksija) kajsije utiče veliki broj ekološko-fizioloških faktora od kojih su najznačajniji sledeći:

  • niska temperatura;
  • suša;
  • prevelika vlažnost zemljišta;
  • nedovoljno kompatibilna podloga;
  • visina kalemljenja;
  • gustina sadnje;
  • ishrana biljaka;
  • nedovoljna i neblagovremena primena agrotehničkih mera;

Uticaj niskih temperatura

Tokom biološkog zimskog mirovanja kajsija je relativno otporna na mraz i podnosi temperature od -25°C do 30°C. Ipak, biološko zimsko mirovanje traje kratko i u našim uslovima završava se sredinom ili krajem januara. Stupanjem kajsije u ekološko zimsko mirovanje znatno se povećava njena osetljivost na mraz, pa štetu na voćkama može da prouzrokuje i mraz slabijeg inteziteta (-10°C do -15°C). Naročito su opasna kolebanja temperature u februaru i martu, kada nakon perioda toplog vremena nastupe povratni mrazevi. U takvim uslovima može da se dogodi izmrzavanje tkiva stabla i skeletnih grana, naročito kambijuma i floema. Oštećenje tkiva može nastati i u jesen, zbog naglog pada temperature. U našim uslovima mraz je ređe primarni uzročnik sušenja kajsije. On je uglavnom sekundarni uzročnik, pri čemu oštećenja koja nastaju usled mraza predstavljaju mesta kroz koja prodiru patogeni koji uzrokuju sušenje stabala.

Uticaj suše

U našoj zemlji postoji mišljenje da je kajsija otporna na sušu, te da je ne treba navodnjavati. Međutim, ona se odlikuje visokim intezitetom transpiracije. U periodima jake suše može doći do poremećaja vodnog balansa, to jest do velikog gubitka vode zbog transpiracije, nego što je usvajanje vode preko korena. Ta pojava je naročito izražena pri obilnoj rodnosti, kada se voćke preterano iscrpljuju i akumulišu manje količine rezervnih organskih materija u deblu i granama. To utiče na smanjenje njihove otpornosti na mraz i povećanje osetljivosti na prevremeno sušenje stabala.

Uticaj prevelike vlažnosti

Prevelika vlažnost zemljišta, koja nastaje zbog visokog nivoa podzemnih voda ili zabarivanja zemljišta nakon jače kiše, može da izazove gušenje korena, pa samim tim i sušenje stabala. Takođe, preterana vlažnost doprinosi razvoju parazitnih gljiva u zemljištu.

Uticaj podloge

Na osnovu mnogih istraživanja ustanovljen je značajan uticaj podloge na pojavu prevremenog sušenja stabala kajsije. U našim uslovima kao nepogodne podloge su se pokazali sejanci kajsije i đžanarike. Sorte kalemljene na tim podlogama su osetljivije na mraz i apopleksiju. Bolje rezultate dale su podloge koje potiču od domaće šljive i trnošljive (npr. belošljiva, krupna zelena renkloda).

Uticaj visine kalemljenja

Niskokalemljene kajsije osetljive su na kolebanja temperature krajem zime zbog čega dolazi do pucanja kore na deblu. Te pukotine su mesta prodiranja patogena koji izazivaju prevremeno sušenje stabala. Utvrđeno je da se apopleksija manje javlja u slučaju visokog kalemljenja (80-120 centimetara), naročito ukoliko se kao podloga ili posrednik koristi šljiva.

Uticaj gustine sadnje

Dokazano je da su gušće posađena stabla kajsije otpornija na prevremeno sušenje. To se objašnjava promenom mikroklimatskih uslova, pre svih manjim amplitudama temperature između dana i noći.

Uticaj položaja

Izbor odgovarajućeg položaja za podizanje zasada kajsije ima veliki uticaj na osetljivost stabala na mraz, pa tako i na prevremeno sušenje. Položaji u ravnici ili podnožju brda su nepovoljniji od onih koji se nalaze na uzvišenom delu terena sa blagim nagibom. Južne i jugozapadne ekspozicije su manje povoljne od severnih i severoistočnih, zato što su na njima izraženija kolebanja temperature, koja mogu dovesti do oštećenja tkiva debla i skeletnih grana.

Uticaj obrade zemljišta

Manje sušenje stabala je primećeno u zasadima sa optimalnom primenom agrotehničkih mera u odnosu na zapuštene i zaledinjenje zasade. Međutim, treba voditi računa o dubini obrade, odnosno o tome da ne dolazi do povređivanja debljih žila prilikom obrade zemljišta.

Uticaj ishrane voćaka

Vitalnost i dugovečnost kajsije uveliko zavise od optimalne i uravnotežene obezbeđenosti stabala mineralima. Nedostatak kalijuma i fosfora, kao i višak azota utiču na smanjenje otpornosti voćaka na niske zimske temperature. Ukoliko je izražen manjak nekih elemenata (azot, magnezijum, gvožđe, mangan) dolazi do pojave hloroze listova. Hlorotična stabla akumuliraju manje količine organskih materija u granama i deblu, slabije prezimljavaju i osetljivija su na sušenje pod uticajem mraza i patogena.

Uticaj prethodnih kultura i uzrodica (potkultura)

Kajsiju ne treba saditi na svežim krčevinama drvenastih biljaka jer na takvim zemljištima postoji opasnost od zaraza patogenim gljivama, bakterijama i nematodama. Pre podizanja zasada takvo zemljište treba da odmori nekoliko godina, a na njemu je poželjno gajiti strna žita.

Uticaj vremena rezidbe 

Kod kajsije se ne preporučuje rezidba u periodu zimskog mirovanja. Preseci koji nastaju pri toj rezidbi predstavljaju mesta kroz koja se lako ostvaruje infekcija patogenim mikroorganizmima, od kojih su najznačajniji bakterija Pseudomonas syringae i gljiva Leucostoma cincta. Rezidbu je najbolje izvoditi u periodu od maja do avgusta, jer tada rane brzo zarastaju i ne dolazi do infekcija patogenima.

Uticaj proređivanja plodova

Prevelika rodnost iscrpljuje stabla kajsije i povećava njihovu osetljivost na sušu i izmrzavanje. Zato je u godinama u kojima je rodnost prevelika neophodno obaviti proređivanje plodova.


Povezana biljna vrsta

Kajsija

Kajsija

Sinonim: - | Engleski naziv: Apricot | Latinski naziv: Prunus armeniaca L.

Kajsija (Prunus armeniaca L. ili Armeniaca vulgaris L.) potiče iz severoistočne Kine, odakle se proširila dalje u svet. Sta­bla kajsije dospevaju u rod nakon 3 - 4 godine i na... Više [+]

Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Kajsija Ekološko-fiziološki faktori Apopleksija Sušenje stabala Temperatura Vlažnost Mraz Suša Podloga Sadnja Agrotehnika Rezidba


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.