Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Životni ciklus
  • 12.02.2023. 12:00

Koja voćka rađa već u prvoj, a koja ima pun rod do 35. godine?

Voćne vrste u toku rasta i razvoja prolaze kroz mladalački period, period rađanja, zatim ulaze u fazu opadajuće rodnosti ili period starosti. Na kraju se zasad krči. Međutim, takve voćke mogu još da žive.

Foto: Depositphotos/Xalanx
  • 3.918
  • 242
  • 0

I nakon što se završi životni ciklus drvenastih voćaka, one još mogu da žive. Međutim, ako su prihodi od plodova oko 15 odsto veći u odnosu na rashode, zasadi voćaka se krče jer je takva proizvodnja neisplativa. Pojedinačna stabla (soliteri) duže žive i rađaju u odnosu na voćke u različitim sistemima gajenja, što se uzima u obzir, naročito prilikom procene vrednosti voćnih zasada.

Jabuka

Jabuka počinje da rađa nekad u prvoj godini po sađenju, nekad druge ili treće, zavisno od podloge. Rađanje prve dve nazivamo biološkim periodom rađanja. Od druge godine imamo uzlazno - komercijalni period. Ovaj period kod nekih sorti traje do pet, a kod nekih do sedme godine. Zatim imamo optimalno rađanje, kada je prinos plodova četiri do pet vagona po hektaru i taj period traje do 20 - 25. godine starosti ove voćke.

Rađa pri prvoj godini sadnje (foto: Aleksandar Radetić)

Negde opada rađanje od dvadesete, a negde od dvadesetpete godine starosti jabuke. Ako su prihodi na primer u 28.  jednaki rashodu, onda pre toga moramo stati sa proizvodnjom i krčiti voćnjak. Prihodi od rashoda moraju biti bar 15 odsto veći. Životni ciklus voćke zavisi i od podloge voćaka, te je na generativnim podlogama duži, a na vegetativnim - kraći.

Kruška

Ova voćka počinje da rađa, u zavisnosti od podloge, najčešće u trećoj godini. Rađanje prve dve je biološki period. Uzlazno - komercijalni period rađanja je od pete do sedme godine, kada prihodi nad rashodima preovlađuju. Pun rod nastupa oko sedme do 10. i traje do 20 - 25 godina starosti, eventualno 30.

Pravilna rezidba kruške za bolji i kvalitetniji rod

Kod solitera optimalna rodnost traje duže, do 50 i više godina. Prinosi u savremenim zasadima kruške iznose četiri do pet vagona plodova po hektaru.

Dunja

Dunja daje prvi rod u drugoj godini, a prvi značajniji prinos od četvrte. Obilniji rod dunje se dobija od pete do šeste, a maksimalan oko 10. godine. U savremenim zasadima prosečno rađa do 35., a zatim se krči. Međutim, drvo dunje je dugovečno i živi do 70 godina.

U punoj rodnosti, između desete i dvadesete godine starosti, stabla leskovačke i vranjske dunje prosečno daju prinos od 100 kg ili 40 - 50 t/ha. U plantažnim zasadima dunja može da rodi 40 - 120 kg (od 10 - 30 godina starosti), a pojedinačna stabla daju 200, pa i 400 kg plodova.

Mušmula                                      

Stara i neobična voćka prorodi treće ili četvrte po sađenju i rađa obilno svake godine. Rodnost joj opada posle 12. godine. Mušmula okalemljena na dunju u punoj rodnosti prosečno daje prinos od 60 do 80 kg, dok okalemljena na beli glog ili oskorušu od 100 do 150 kg.

Dužina života stabla mušmule je različita, od 30 do 100 i više godina, u zavisnosti od podloge na kojoj je okalemljena.

Šljiva

Šljiva počinje da rađa druge ili treće godine po sađenju. Uspon rađanja sorata šljive je različit. Kod spur tipova je brži (5. - 6. ulaze u pun rod). Kod požegače pun rod je tek 10. godine, a kalemljena na džanarici kasnije. Šljiva je u punoj snazi do 35. godine, a tada počinje da opada rađanje. Prinosi plodova šljive iznose 18 - 20 tona/ha. Veći prinosi nisu poželjni.

U punoj snazi do 35. godine

U sistemima guste sadnje eksploatacija zasada šljive je do 25. godine, a prosečni prinosi plodova u punom rodu iznose oko 40 do 50 tona po hektaru.

Breskva

Ovo voće počinje da rađa u drugoj godini po sađenju. Uzlazni period rađanja traje od treće do pete. U šestoj ili sedmoj godine je pun rod. Već posle 12. opada prinos plodova breskve, a 15. godine breskvik se krči. Sa navodnjavanjem životni vek breskve se produžava od 15. do 18.

Koje su i zbog čega idealne podloge za kalemljenje voća?

Breskva na vinogradarskoj breskvi ima duži vek trajanja. Ako je breskva kalemljena na šljivi, na spojnom mestu se stvara guka, te stabla 10., 11., 12. godine postaju kržljava. Međutim, okalemljena na šljivi ispoljava sledeće osobine: Ranije prorodi, plodovi su jače obojeni, bujnost stabla je manja, plodovi su krupniji i kvalitetniji. Sejanci šljiva (Crnošljiva, Belošljiva) kao podloge za breskvu se koriste na težem zemljištu, naročito u vlažnim reonima, a zatim na krečnim zemljištima (pH viša od 7,5).

Prinosi breskve u proseku iznose 18 - 20 tona plodova po hektaru.

Kajsija

 Ako je okalemljena na džanarici prorodi tek u trećoj godini po sadnji. Ukoliko je okalemljena na belošljivi prorodi u prvoj godini po sađenju (poneki plod), a treće daje komercijalni rod, dok četvrte, pete godine rod koji pokriva troškove proizvodnje.

Pun rod kajsija daje od 10. do 25. godine starosti. Do 35. je intezivna eksploatacija zasada. Međutim, pojedinačna stabla kajsije mogu dostići starost i 100 godina. Okalemljena na džanarici i kajsiji, nisko, ne može da preživi više od pet do osam godina.

Trešnja

Ona počinje da rađa druge, treće godine po neki plod. Pun rod je oko pete. Intezivna eksploatacija zasada je do 35 - 40. godine. Pojedinačna stabla (soliteri) žive duže, 70 - 80, pa i 100 godina. Prinos trešnje je u proseku oko 20 t/ha plodova.

Višnja

Ova voćka počinje da rađa druge, treće godine po po sađenju, a četvrte, pete se isplate radovi. Pun rod je sedme, odnosno osme godine, a maksimalni prinosi su negde 12., a rentabilno gajenje višnje je do 25. godine starosti. Kasnije dolazi u obzir samo krčenje. Pojedinačna stabla žive i 50 godina.

Orah

Orah kao sejanac počinje da rađa šeste, sedme godine, a neki tipovi 10. - 12. Pun rod je negde od 20 - 25. godine. Od 60 - 80. godine opada rađanje (granica eksploatacije).

Dugovečni orah (foto: Jelena Lukić)

Kalemljen orah prorodi u drugoj ili trećoj godini. Od sedme do desete su komercijalni prihodi (prihodi veći od rashoda). Uzlazno rađanje se prekida 12. - 14. godine, kada nastupa maksimalan rod. Granica gajenja, eksploatacije je od 50. - 60. godine. U Kaliforniji je granica gajenja od 30. - 35. godine, pa se zasad krči.

Leska

Relativno rano stupa u rod, u trećoj ili četvrtoj godini po zasađivanju. Do 10. godine starosti prinosi se postepeno uvećavaju, posle čega nastupa puna i ustaljena rodnost (prosečno dve do 2,5 t/ha) koja traje do 20. godine. Posle 20. rodnost postepeno opada, tako da lesku krčimo oko 25. godine ili oko 30 i više godina ukoliko lesku podmlađujemo. Za to vreme u proseku daje sedam berbi na svaku deceniju. Jedna osnovna grana (deblo) daje prosečno jedan do tri kilograma lešnika.

Stari voćnjaci: Ne žurite sa novom sadnjom, pre toga se pripremite

Generativno razmnožena leska prorodi tek u šeste ili sedme godine posle sađenja. Prinos po jednom žbunu ili stablu kreće se od dva do 10 kg, odnosno jedna do tri t/ha.

Badem

Badem proizveden iz semena počinje da rađa u četvrtoj godini, a kalemljen u drugoj ili trećoj. Pun rod je posle 12. - 15. godine. Posle 45. prinosi opadaju. Prosečan prinos badema iznosi četiri do pet t/ha (10 - 20 kg po stablu). U povoljnim uslovima, badem može doživeti starost 50 i više godina.


Tagovi

Veliki životni ciklus Rast i razvoj Rađanje voćki Pun rod Opadanje rodnosti Komercijalni period rađanja Krčenje voćnjaka


Autor

Stanko Nekić

Više [+]

Diplomirani inženjer agronomije, specijalizovan za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrtarstvo i fitomedicinu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]