Kiselo zemljište i slobodan sistem uzgoja - borovnica za 11 KM/kg

Momčilo Paunović sa Rudnika (susjedna Srbija, op. ur.) svoj zasad borovnica podigao je 2006. godine i ovo mu je, dakle, šesnaesta godina. Kako kaže, pošto je prva tura sadnog materijala bila gratis, ali i "poprilično loša", sljedeće godine kupio je 500 sadnica po 5,5 eura.

"Zasadim površinu od 22 ara, pod vedrim nebom, bez bilo kakvih dodataka. Ove godine čak nisam ni đubrio i zasad je fantastičan, rodio je kao nikada do sada. Prije tri godine bilo je oko 3,5 tona što je izuzetan prinos i ja sam više nego zadovoljan prinosom i kvalitetom", kaže Paunović. 

"Pustimo biljku slobodno da diše"

Zbog dobre cijene, ali i subvencija, sve više domaćina se odlučuje za sadnju ovog voća u Srbiji, uglavnom u kontrolisanim uslovima uz sistem za navodnjavanje i niz raznih pogodnosti. Međutim, naš sagovornik smatra da ona u takvim uslovima ne može opstati i ne može dati prinos kao na otvorenom u slobodnom uzgoju.

"Jedini i najznačajniji preduslov za gajenje borovnice je zemljište - zahtijeva kiselo, pH da bude 4,2 do 5,3 i to je idealno. Ja sam sigurno za to, da neko poboljšanje je čist promašaj i mučenje za biljku i nas.

Gajenje u saksijama isto čist gubitak, pa ne možete biljku čiji je životni vijek 50 godina da tretirate kao bebu u inkubatoru i gajite kontrolisano, ja to ne razumijem. Evo ovdje ja nemam ni protivgradnu mrežu - pustimo biljku da diše slobodno, da bude otvorena prema nebu da se ne osjeća kao u kavezu i onda će sigurno uspjeh biti zagarantovan."

Plodovi poštom na adresu

Ovaj voćar naglašava da je početna cijena ovog bobičastog voća uvijek bila oko šest ili sedam eura, ali da njegov zasad zbog nadmorske visine nikada ne stigne u tom periodu. Zbog toga on borovnicu plasira brzom poštom na kućnu adresu i uz cijenu od oko 700 dinara (11,40 KM) za kilogram ostvaruje i više nego dobru zaradu.

Je li borovnica najisplativija voćna kultura u BiH - saditi ili ne?

"Meni je zasad na oko 500 metara nadmorske visine i nikada ne stignem da dobijem tu željenu cijenu. Godinama je i bio problem plasmana jer naše tržište je bilo nedostupno za borovnicu jer je preskupo, jedino izvoz. Ali ja sam posljednjih godina stekao mušterije po čitavoj Srbiji tako da pakujem i šaljem brzom poštom po cijeloj državi", ističe naš sagovornik. 

Zbog izvjesnih količina koje ostaju u zasadu i ne prodaju se kao svježa voćka Paunović je u svom domaćinstvu započeo i nekoliko načina prerade borovnice pa će svojim mušterijama u zimskim mjesecima kada nema svježih plodova ponuditi prerađen plod koji također ima izuzetnu vrijednost za naš organizam. 

"Dosta plodova zamrznem i prerađujem u matični sok, džem ove godine napravio sam i fenomenalno vino od borovnice, čak sam i sušio, ali to je neisplativo jer treba 7-8 kilograma svježe za kilogram suhe. Najbolje je prodati kao konzumnu voćku, tu je brz obrt novca, ali ako to ne možemo onda je preradimo."

Novi trend gajenja borovnice - u plasteniku?

Inače, sok od borovnice je među prvim voćnim sokovima koje će mala beba piti po rođenju. Vjeruje se da borovnica okrepljuje, popravlja krvnu sliku, pojačava imunitet i ubrzava oporavak bolesnih. Naši stari su koristili borovnicu za jačanje krvi, podizanje imuniteta i oporavak poslije teških bolesti. 

Za porodicu dovoljno 20 ari

Pitali smo ga kakvi su planovi za budućnost i da li možda planira proširenje zasada?

"Da proširim ne mislim, ali mislim da smanjim. Nema radne snage, sami radimo porodično. Ne bi proširivao više jer za jednu porodicu je 20 ari sasvim dovoljno. Mi sami uberemo oko dvije tone nek je po pet eura to je 10.000 eura zarade, pa malo li je to za jedno seosko domaćinstvo da se ničim više ne bavi. Ali, za sve ove godine niko se nije usudio od mojih seljana ovdje da pokrene ovaj posao", kaže Paunović.