U zimskom periodu, kada je veliki sneg, a posebno pri mrazu, kada se stvori čvrsta kora, zec lako dohvati niže pa i više grane i u znatnoj meri ih oštećuje. Ukoliko su oštećena mesta glatka - to je učinio zec, ukoliko su hrapava - to je učinila srna.
Divlji zec (Lepus europaeus L.) je prisutan u svim rejonima gde se gaji voće i predstavlja sa aspekta štetnosti ekonomski vrlo značajnu štetočinu. U godinama visoke brojnosti ozbiljno ugrožava voćarsku proizvodnju, ističe stručnjak za zaštitu bilja Poljoprivredno stručne službe Kraljevo Vladimir Kostić.
Divljač nanosi velike štete mladim sadnicama svih voćnih vrsta, a naročito jabukama. U zimskom periodu, kada je veliki sneg, a posebno pri mrazu, kada se stvori čvrsta kora, zec lako dohvati niže pa i više grane i u znatnoj meri ih oštećuje. Ukoliko su oštećena mesta glatka - to je učinio zec, ukoliko su hrapava - to je učinila srna.
Da bi se izbegla šteta od zečeva, neophodno je zaštititi voćnjak od ulaska divljači. Najsigurniji, ali i najskuplji način zaštite je ograđivanje voćnjaka žičanom mrežom. Moguće je i pojedina stabla zaštititi omotavanjem žičane mreže, plastičnih perforiranih traka, slame, kukuruzovine, vrbovog pruća i slično. Međutim, omotavanje stabla slamom, kukuruzovinom i sličnim materijalom privlači voluharice. Kako zečevi naprave štetu i pri kraju zime, granje i grančice se, odrezane prilikom zimskog orezivanja, ostave na pogodnim i pristupačnim mestima u voćnjaku da bi se zečevi njima hranili, savetuje Kostić.
Za zaštitu stabla jabuke od zečeva, koriste se i sredstva koja svojim neugodnim mirisom - repelentno - odbijaju nepoželjnu divljač. Ta sredstva su: krv životinja, razne smeše sa uljem i druga koja svojim smradom odbijaju divljač, a koja se koriste u jesen. Tretiranje se ponovi tokom zime.
Krečenje mladih, a i starijih zasada takođe daje zadovoljavajuće rezultate u zaštiti od divljih zečeva. Krečenje se obavlja rano u jesen i mora se ponoviti u toku zime kada su uslovi za ovu operaciju poviljni (temperature više od 5ºC).
Kako smo ranije pisali, kada su mladi voćnjaci u pitanju, preporučuje da proizvođači ofarbaju stabla u jesen i to dugotrajnijom farbom. Takva farba neće se isprati u toku zime, kao što se inače dešava te na proleće ostanu samo tragovi.
"Najbolja je lateks boja koja se koristi za unutrašnje zidove, u suštini za molerisanje, ali da to bude boja koja u sebi ne sadrži dodatke koji mogu da naštete voćkama. Savetujem da se ne razređuje, već da se debla direktno premazuju. Tako se stvara dugotrajna zaštita koja može potrajati i više vegetacija. Takođe, pokazalo se da tamo gde je ova farba upotrebljena, nema oštećenja od glodara, zečeva", naveo je ranije profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Nenad Magazin za Agroklub.
Međutim, najsigurniju zaštitu od zečeva pruža zavijanje sadnica vodootpornim papirom ili drugim pogodnim materijalima, zaključuje kraljevački stručnjak.
Izvori
Tagovi
Autorka