Simptomi ove bolesti su najkarakterističniji na kori grana i letorasta, koja se vremenom suši i puca, pri čemu nastaju rak-rane često praćene curenjem smole.
Na teritoriji delovanja RC Prokuplje vizuelnim pregledom zasada višanja uočeni su simptomi koji upućuju na bakteriozno izumiranje i rak-rane koje izaziva bakterija Pseudomonas syringe pv. syringae, prenosi Prognozno-izveštajna služba zaštite bilja. Osim višnje, ovaj patogen napada šljivu, trešnju, kajsiju, breskvu i druge.
Simptomi se mogu javiti u vidu sušenja formiranih cvetnih i lisnih pupoljaka. Takvi pupoljci, bilo lisni ili cvetni, se ne otvaraju i dolazi do njihovog izumiranja. Na listu se javljaju vodenaste pege, koje kasnije potamne, nekrotiraju, tkivo unutar njih ispada i list ostaje šupljikast, dok na plodovima dolazi do pojave tamno-zelenih pega, koje kasnije dobijaju mrku boju, nekrotiraju i mogu zahvatiti veću površinu ploda.
Simptomi ove bolesti su najkarakterističniji na kori grana i letorasta, koja se vremenom suši i puca, pri čemu nastaju rak-rane često praćene curenjem smole.
Podsetimo kako niske temperature tokom zime i veća vlažnost u proleće takođe pogoduju razvoju bolesti. U slučaju toplije zime, kratkotrajnih zahlađenja, dolazi do širenja, pucanja ili skupljanja kore, što dovodi do prodora patogena u epidermis i dalje u unutrašnjost, a što na kraju dovodi do stvaranja rak rana.
Jači napad ovog patogena može prouzrokovati značajne gubitke u zasadima voćnih vrsta u vidu sušenja i propadanja stabala, samim tim može dovesti i do značajnog smanjenja prinosa.
U cilju zaštite voća od bakterioza od izuzetnog značaja su preventivne mere kontrole, u koje spadaju:
U hemijske mere zaštite spada jesenji tretman bakarnim preparatima, kada opadne oko 70 odsto lisne mase u cilju sprečavanja zaraze kroz lisne ožiljke i smanjenja inokuluma u rak-ranama. Još bolji efekat, kako smo ranije preneli, postiže se dodavanjem kreča, a obavezno je i krečenje debla i jačih ramenih grana u ranu jesen, najbolje u novembru.
Tagovi
Autor